Prošlog su tjedna u proceduru javnog savjetovanja ušle izmjene Ovršnog zakona prema kojima, između ostalog, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) više ne bi provodio ovrhe nad umirovljenicima. Izvansudske ovrhe nad novčanim sredstvima u Hrvatskoj inače provode Financijska agencija (Fina), poslodavci i HZMO, a novi zakon ide u smjeru da se čitav postupak ubuduće prebaci na Finu.
U prijedlogu novog zakona ističe se kako dosadašnje uređenje "predstavlja administrativni teret za poslodavce i HZMO te se pokazalo da nije moguće uspostaviti jedinstveni prednosni red u izvansudskoj ovrsi". Svi umirovljenici nad kojima HZMO već provodi ovrhu, a ima ih oko 21.000, nastavit će po starom modelu, dok će novi umirovljenici koji završe u ovrhama imati posla direktno s Finom. Time je učinjen još jedan zakonski korak prema bržem i efikasnijem provođenju ovrha, što nam govori kako se radi o kontinuitetu izmjena zakona kojima se ne vodi računa o humanijoj i solidarnijoj politici prema ovršenima. Od stupanja na snagu prvog Ovršnog zakona iz 1996. godine pa do danas ovršni sustav doživio je više od 25 izmjena, a posebno su ugrožena kategorija ostali umirovljenici i umirovljenice.
Prema recentnim podacima, prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 38 posto prosječne plaće i po tom su parametru naši umirovljenici u najtežem položaju od svih europskih zemalja. Od 1999. godine, otkada se mirovine usklađuju s rastom plaća i troškova života, do danas mirovine su u Hrvatskoj zaostale za rastom plaća čak 13 posto. Ovršni zakon pritom ne prepoznaje osobe koje ne mogu vraćati dugovanja bez ozbiljnog ili pogubnog ugrožavanja egzistencije, a to su uglavnom umirovljenici. U Hrvatskoj živi oko 850.000 građana i građanki starijih od 65 godina, a stopa rizika od siromaštva te dobne skupine iznosi 30 posto, u odnosu na 18 posto kod opće populacije. Ovršni su propisi u praksi presuda starijim osobama na doživotno ropstvo, a takvi će očigledno i ostati.
