Praktički sve veće političke stranke u Bosni i Hercegovini proglasile su pobjedu na izborima, a jako dobro znamo da ako svi pobijede da zapravo nije pobijedio nitko. Za članove Predsjedništva BiH, za predsjednika Republike Srpske, sve one silne parlamentarne i kantonalne skupštine natjecalo se čak 90 stranaka čije je kandidate izborna komisija pobrojala na nevjerojatnih 156 gusto tipkanih stranica. U takvoj konstelaciji, nemoguće je da negdje i vaša partija, ma kakva bila, nije pobijedila.
Zato prvi čovjek SDA i njihov kandidat za člana Predsjedništva te države iz redova bošnjačkog naroda Bakir Izetbegović, jedan od načelnih gubitnika, može reći da je SDA doveo do visina na kojima nikad nije bio i da pobjeda SDA u zadnjih 20 godina nikada nije bila veća, premda je on osobno izgubio od Denisa Bećirovića, kandidata ujedinjene opozicije iz SDP-a BiH. "Ja bih ih sve lično pobijedio da ih je bilo devet, ali ih nije bilo devet nego jedanaest", kazao je Izetbegović, aludirajući – poput svojedobno Franje Tuđmana koji se spominjao crvene, žute i zelene vragove – da se protiv "jadnog" SDA ujedinilo sve s koca i konopca, kako bi ih skinuli s vlasti. I u tome su, ma koliko Izetbegović izbjegavao nazvati stvari pravim imenom, uspjeli u onom najvidljivijim dijelom – direktno izabranom članu Predsjedništva.
Pitanje je, naravno, kako će jedanaest stranka međusobno funkcionirati i koliko će neprincipijelna koalicija trajati, ali ostaje fakat da će umjesto Izetbegovića u Predsjedništvo Bećirović i to kao prvi socijaldemokrat otkad je tog tijela. Ovo socijaldemokrat shvatite uvjetno, u hrvatskom smislu te riječi s obzirom da SDP BiH po mnogočemu nalikuje ovdašnjem SDP-u s tim da je nacionalno još tvrđi a u ideološkom smislu sve govori jedna od prvih sinoćnjih Bećirovećih izjava kada je, prije uobičajenih najava o većim plaćama i mirovinama, kazao da BiH treba poboljšati klimu za poslovanje.
Prema preliminarnim rezultatima od ponedjeljka ujutro, Bećirović je na osnovu 84,5 posto obrađenih biračkih mjesta osvojio 268,2 tisuće glasova ili 57 posto, dok je Izetbegović ostao na 178,1 tisuću, odnosno 37,8 posto. Treći je s 24,3 tisuće (5,2 posto) bio Mirsad Hadžikadić (Platforma za progres).
Premda je u nedjelju navečer izgledalo da će pobjeda probošnjačkog kandidata Željka Komšića (Demokratski front) u utrci s Borjanom Krišto (HDZ BiH) za mjesto člana Predsjedništva iz redova hrvatskog naroda biti uvjerljiva, jutrošnji rezultati ne govore tome u prilog, ali to ne mijenja bitno na stvari. Komšić je dobio 183,2 tisuće glasova (53,6), a Krišto – iza koje je stao Hrvatski narodni sabor koji okuplja stranke s hrvatskim nacionalnim predznakom – 158,8 tisuća (46,4 posto), ali uz veliku premoć u krajevima s većinskim hrvatskim stanovništvom, što pokazuje da su bošnjački birači ponovo imali veliku, reklo bi se i ključnu ulogu u Komšićevom izboru. Možda su Izetbegovićevom porazu pridonijeli baš oni bošnjački birači koji su glasali za Komšića i tako opstruirali HDZ-ovu kandidatkinju.
Sinoć su iz HDZ-a još jednom upozorili na tu činjenicu pozdravljajući promjene izbornog zakona koje je sinoć, odmah nakon završetka glasanja, ukazom donio Visoki predstavnik Christian Schmidt, a koje idu u prilog političkoj poziciji Hrvata i sprečavaju blokadu vlasti na razini Federacije BiH. Javio se malo poslije i Dragan Čović, prvi čovjek HDZ-a BiH, koji je kazao da bez Hrvata nema BiH.
Usprkos porazu od Komšića, i HDZ BiH je proglasio pobjedu, što ne treba čuditi s obzirom da su i sami priznali da su isticanjem jedne kandidatkinje pod okriljem Hrvatskog narodnog sabora i uz podršku gotovo svih hrvatskih nacionalnih stranaka na svojevrstan način suspendirali demokraciju, što im je donijelo pobjedu na "hrvatskim prostorima".
Najzanimljivije je bilo u Republici Srpskoj gdje je Partija demokratskog progresa još sinoć proglasila pobjedu svoje kandidatkinje Jelene Trivić pred Miloradom Dodikom (SNSD) na izborima za predsjednicu/ka RS-a koji je već 16 godina na vlasti. Iz PDP-a su nešto prije ponoći, uz oduševljeno skandiranje novoj predsjednici ustvrdili da je Dodik više ne može prestići i da su na izborima pale i brojne SNSD-ove dosadašnje utvrde, poput Srpca, gdje su birači odlučili podržati PDP-ovu kandidatkinju.
Jelena Trivić, inače sveučilišna profesorica u Banja Luci, održala je pobjednički govor u kojem je kazala da će biti otvorena za razgovor sa svim ostalim narodima u BiH, ali i da oni moraju biti spremni na kompromis, jer da bez kompromisa nema BiH. Još je iznijela niz lauda Republici Srpskoj pa spomenula i Jasenovac, koji je ishodište RS-a i još dodala da su Srbi nebeski narod. Iz Dodikovog tabora su je za vrijeme kampanje napadali da prima američki novac, a u javnosti je bila prozivana zbog korištenja boračkih groblja u predizborne svrhe.
Pokazalo se, međutim, da je jutro ipak pametnije od večeri pa je PDP (slična stvar im se već jednom dogodila) danas utihnuo. Ispalo je, naime, da je Dodik – na osnovu 81,9 posto glasova – dobio 242,9 tisuća (48,8 posto), a Trivić 212,5 tisuća (42,7 posto), iz čega proizlazi da je Dodik gotovo sigurno predsjednik RS-a. Iz redova njegove stranke i srpskog naroda dolazi i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović – 275,2 tisuće glasova (52,9 posto) koja je pobijedila ispred Mirka Šarovića (SDS) 185,8 tisuća glasova (35,7 posto).
Svemu ovome treba dodati i podatak da je u oba entiteta BiH zabilježeno oko sedam posto nevažećih listića. Teško je sada znati radi li se o buntu bosanskohercegovačkih birača ili o nesnalaženju u onim silnim papirima koje su u nedjelju morali čitati.
Na izborima za Parlamentarnu skupštinu BiH, u Federaciji BiH SDA je prva sa 24,9 posto glasova ispred koalicije hrvatskih stranaka predvođenih HDZ-om BiH sa 19,4 posto i SDP-a 12,4 posto te DF-a 9,5 posto, Naroda i pravde 7,4 posto, NES-a 4,6 posto, Naše stranke 4,1 posto, HDZ-a 1990-HNP-a 3,4 posto i ostalih ispod tri posto. Prema do sada prebrojanim glasačkim listićima, od 28 zastupnika u PSBiH SDA bi trebala dobiti sedam mjesta, HDZ BiH šest, SDP četiri, DF i NiP po tri, NES i NS po dva, a HDZ 1990 jedan mandat. U RS-u Dodikov SNSD je uvjerljiv sa 42,4 posto, slijede SDS i PDP. Za Parlament FBIH, Narodnu skupštinu RS-a i kantonalne skupštine Federacije podaci nisu još dostupni.
Tko bio da bio na vlasti, nedavno objavljeni porazni podaci UN-ovog izvještaja za 2022. godinu "Perspektive svjetskog stanovništva" pokazuju da je BiH postala zemlja s najvećim smanjenjem broja stanovnika na svijetu. U posljednjih deset godina tu je državu napustilo oko pola milijuna ljudi, a samo prošle godine njih 170 tisuća je otišlo, najviše u Njemačku. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u BiH je živjelo oko 3,5 milijuna građana. Procjene su da ih je sada oko tri milijuna, a na popisu birača oko 3,3 milijuna.
