U Hrvatskoj demokracija slabi, a slabe i nezavisne institucije, pa je ionako nisko povjerenje građana u njih u dodatnom opadanju, jedan je od zaključaka panel diskusije, koja je u okviru Gongove konferencije "Dani otvorenih podataka", održana 7. marta u Zagrebu.

Iako su učesnici iz državnih institucija i nevladinih organizacija iznosili različita mišljenja, ipak je prevladao stav da je osnovni uzrok ograničavanje pristupa podacima uz zaključak da su njihova pravovremena objava i odgovaranje na upite građana osnovni preduslovi za transparentnost rada i vraćanje povjerenja građana.

- Dani otvorenih podataka su manifestacija koju Gong organizira više od desetljeća s ciljem promoviranja korištenja otvorenih podataka kao mehanizma građanskog nadzora. Ujedno je to prilika da se sretnu aktivisti, novinari i predstavnici institucija koji analiziraju koliko su vlasti u Hrvatskoj otvorene - rekla nam je Oriana Ivković Novokmet, izvršna direktorica Gonga

- Transparentna vlast i otvorene institucije vraćaju povjerenje građanima i osnažuju demokraciju. Svi mi imamo pravo na pristup informacijama, iako neka recentna zbivanja poput netransparentnog donošenja zakona o izbornim jedinicama, Lex AP i barikade na Markovom trgu, gdje su sjedišta Vlade i Sabora koja stoje već četiri godine, pokazuju da pravo građana da znaju što rade vladajući nije neko postignuće koje u demokraciji samostalno

Opstaje - istaknula je, naglašavajući da se demokracija u dva mandata Andreja Plenkovića srozala, jer su standardi transparentnosti snižen.

Govoreći o pristupu podacima, istaknula je da Gong ima niz alata kojima obični građani mogu doći do njih. Tu je projekt "Imamo pravo znati" u okviru kojeg svi mogu poslati zahtjeve za informacije tijelima javne vlasti, "Popravi to" gdje se mogu prijavljivati kvarovi i nedostatci komunalnih projekata u Hrvatskoj te projekt "Parlametar" koji se temelji se na otvorenim podacima iz Hrvatskog sabora.

- Hrvatskom saboru nikad kao danas nisu bile tako snažno i brutalno oduzimane ovlasti koje mu daje Ustav. Ugrožena je trodioba vlasti, a Sabor je postao produžena ruka ne samo Vlade, nego jednog jedinog čovjeka - premijera Plenkovića. Činjenica da članovi Vlade ne samo da kasne s odgovorima na zastupnička pitanja, kršeći propisanih 30 dana, nego često uopće ne odgovaraju, što je jedan od pokazatelja da je Saboru oduzeta kontrolna uloga - naglasila je potpredsjednica Hrvatskog sabora Sabina Glasovac.

Predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Aleksandra Jozić-Ileković ocijenila je da najnovijim izmjenama Zakona o sprječavanju sukoba interesa Povjerenstvo nije izgubilo nadležnosti.

- Što se tiče provjera najviših državnih dužnosnika, zakon se primjenjuje jednako na sve obveznike, ali je trebalo naći način kako da se unatoč tome veći fokus stavi na najviše državne dužnosnike. Povjerenstvo je napravilo plan prema kojem će se takve provjere provoditi, a koji će uskoro biti objavljen - najavila je Jozić-Ileković, priznajući ipak da su informacije o tome je li otvoren postupak protiv nekog dužnosnika sada tajne.

Savjetnik Povjerenice za informiranje Marko Kovačić branio je problematičnu proceduru donošenja Zakona o izbornim jedinicama, ističući da je za pisanje tog zakona potrebna velika količina tehničkih podataka i znanje koje imaju ljudi u Ministarstvu uprave. Uz tvrdnju da je problem u Zakonu o izboru zastupnika, Kovačić je pokušao opravdati zašto nije formirana radna grupa i zašto se dugo vremena nije mogao dobiti podatak o autorima. U netransparentnom procesu pisanja zakona ignorirala se presuda Ustavnog suda i slijedile političke upute, replicirala mu je Sabina Glasovac.

- Lex AP je zelena karta za svakog korumpiranog političara da daleko od očiju javnosti i bez straha da će biti otkriven sklapa sumnjive dilove na štetu javnog proračuna, javnih resursa i javnog interesa - ocijenila je glavna tajnica Hrvatskog novinarskog društva Melisa Skender, govoreći o spornim izmjenama Kaznenog zakona.

Maja Cimerman, Sergej Županić, Aleksandra Kuratko Pani, Amina Izmirlić i Dragan Nikolić (Foto: Nenad Jovanvić)

Hrvatski sabor je po otvorenosti četvrti u regiji, a iza njega su samo parlamenti Srbije i BiH. Po otvorenosti prednjači parlament Crne Gore, a iza njega parlament Slovenije, naglasili su učesnici rasprave o sličnostima i razlikama između parlamenata suradnici Gonga Aleksandra Kuratko Pani i Sergej Županić, Maja Cimerman iz Danes je nov dan iz Slovenije te Amina Izmirlić iz Zašto ne? koja prati parlamente BiH i oba njena entiteta.

- Rezultati Gongovih analiza kroz projekt Parlametar dokazuju da su dvije vlade Andreja Plenkovića najslabije u odgovaranju na zastupnička pitanja, a da je daleko najgori među njima sam premijer - rekao je Županić.

Pročelnik Službe za informacijski sustav i tehničke poslove Grada Zagreba Dražen Lučanin predstavio je projekt objedinjavanja zagrebačke riznice, odnosno svih institucija u gradu.

- Nismo prvi s idejom otvorenog proračuna, ali je budžet Zagreba s 2,5 milijarde eura osam puta veći od sljedećeg proračuna Splita. Uz razvoj aplikacija konzultiramo se s javnošću koje bi podatke htjeli imati otvorene - rekao je.

Nekadašnji vijećnik u Skupštini Zadarske županije, aktivist Jure Zubčić, predstavio je platformu "Antinačelnik" čiji je cilj povećati transparentnost i javnu vidljivost općina i njenih čelnika uz razotkrivanje afera ili djelovanja na štetu javnih interesa.

- Platforma koja bi trebala proraditi u aprilu omogućit će građanima da prijavljuju nepravilnosti u općinama, bez straha od lokalnih šerifa te izvještavati o vijestima od javnog interesa iz općina i tako pridonijeti suzbijanju korupcije i zloupotrebe položaja i ovlasti - kazao je Zubčić.