Vijeće srpske nacionalne manjine u Karlovcu uskoro će - 19. decembra - proslaviti svoj dan i slavu, Svetog Nikolu: koliko u ovom času srpska zajednica toga grada ima pripadnika?
Teško je to sa sigurnošću reći, ali mislim da stanje nije dobro, na što ukazuju opći trendovi vezani uz broj stanovnika Karlovca. Onih srpske nacionalnosti bilo je 2001. gotovo 5.100, što je iznosilo 8,5 posto od ukupno 60.000 Karlovčana i Karlovčanki; već 2011. bilo nas je manje, 4.500, odnosno osam posto na 56.000 stanovnika. Usporedimo li to s 1991., kada smo činili gotovo 25 posto ili 18.000 od sveukupno 74.000 ljudi, jasno je da je naš broj drastično smanjen. Za očekivati je da će taj negativan trend biti prisutan i u aprilu sljedeće godine, nakon novog popisa stanovništva, možda čak i u većem omjeru.
Kako, osim tog negativnog trenda, ocjenjujete trenutačni položaj karlovačke zajednice?
Što se zapošljavanja tiče – a to je za sve nas iznimno važno pitanje, položaj naše zajednice ovdje nije uopće poboljšan ili se to nije dogodilo u većoj mjeri: još uvijek nas je nedovoljno u državnim tijelima i javnim poduzećima, a u nekima nas uopće nema. Pored toga, sa stambenim se zbrinjavanjem sporo napreduje, pa svake godine to svoje pravo ostvaruje tek neznatan broj naših povratnika. I obnovu se čeka predugo te je mnogi korisnici uopće nemaju priliku doživjeti. Posljednji takav slučaj zabilježili smo u selu Sparednjaku, gdje je čovjek imao pravo na građevinski materijal za popravak, obnovu ili izgradnju obiteljske kuće, ali ga nije dočekao: umro je prije negoli mu je dostavljen, pa je njegova supruga i dalje primorana živjeti u tuđoj kući, onoj u selu Zagorje. Ona kao stopostotni invalid ne može sama organizirati obnovu, a kako je uza sve riječ i o ženi ozbiljnih godina, nije realno očekivati da barem ona dočeka organiziranu obnovu, odnosno onu po tzv. modelu E, kad već nije mogla u obnovljenom domu bar neko vrijeme uživati sa svojim suprugom. Svi takvi slučajevi, naravno, utječu na broj naših povratnika, čemu zasigurno pridonosi i vrlo loše stanje infrastrukture na područjima u kojima činimo većinu. U samom Karlovcu najveći problem imamo s otkupom stanova, koji je radi visokih, tržišnih cijena stambenih kvadrata onemogućen i pored svih silnih 'popusta', pogotovu ako je riječ o umirovljenicima sa skromnim, mahom minimalnim penzijama. Tu bi pod hitno trebalo reagirati, kako bi i ti ljudi imali mogućnost konačno otkupiti stanove pod istim uvjetima kao i oni koji su to učinili tijekom rata ili u poraću. Da potcrtam cijelu priču, četvorni metar stana u Vukovaru otkupljuje se za svega stotinjak eura, a u Karlovcu za pet ili šest stotina.
Koliko pripadnici zajednice koriste besplatnu pravnu pomoć koja im se pruža preko naših vijeća?
Služba za besplatnu pravnu pomoć svakodnevno radi unatoč pandemiji koronavirusa: nastojimo pomoći ljudima, koliko je moguće, da ostvare svoja prava od imovinskih do socijalnih i statusnih, a posebice ona zajamčena Ustavom.
Kako VSNM planira obilježiti svoj dan i Svetog Nikolu, slavu Vijeća?
S obzirom na to da lani nismo slavili, ove ćemo godine to učiniti zajedno sa Srpskom pravoslavnom crkvom – ali uz ograničenja koja propisuju epidemiološke službe, odnosno stožeri Civilne zaštite. Već dovršavamo sve dogovore, a na proslavu planiramo pozvati predstavnike Grada i Županije.
Što, s obzirom na sadašnju situaciju oko pandemije, planirate za sljedeću godinu?
Planiramo biti još aktivniji u promociji i ostvarivanju naših prava, posebice u domeni kulturnog i etničkog identiteta. Nadalje, kroz svoje ćemo odbore raditi na jačanju prava na zapošljavanje te pružati pravnu i svaku drugu pomoć u suradnji s drugim institucijama zajednice, kako u Karlovcu, tako i šire. Naravno, u onoj mjeri u kojoj nam to omoguće ograničenja vezana uz pandemiju bolesti Covid-19.
