U Srpskoj pravoslavnoj opštoj gimnaziji "Kantakuzina Katarina Branković" u Zagrebu u utorak održava se simpozij "Novomučenici: Poliperspektiva VII" koji organiziraju Pakračko-slavonska eparhija SPC-a i Muzej žrtava genocida iz Beograda.
Otvarajući simpozij, patrijarh SPC-a Porfirije naglasio je važnost obilježavanja žrtava Jasenovca i drugih mjesta stradanja, ističući da teme novomučeništva pripadaju prostoru nauke, ali i duhovnog odnosa.
- Kad znamo da je cilj našeg postojanja oboženje, moći ćemo da u punoj meri poštujemo sve svoje kapacitete koje smo od Boga dobili i da u potpunosti čitavim svojim bićem prepoznamo drugog čoveka kao ikonu Božju i kao svog brata, pa da smisao svog postojanja ostvarimo u trouglu Bog - drugi čovek ili bližnji – ja - rekao je patrijarh i poželio učesnicima simpozija da budu prosvijetljeni i prosvijećeni tom silom ljubavi Božje i da uvijek polaze od spoznaje da ne možemo jedni bez drugih.
- To je važna i sigurna pretpostavka da će simpozij biti produžena liturgija koja je služena u Jasenovcu, ali i svakog bogosluženja i obraćanja Bogu. Bez te spoznaje i pretpostavke da smo stvoreni za oboženje, ne treba da čudi mržnja koje ima svuda po svetu i koja je skoncentrisana u Jasenovcu koji je počeo svoj rad pre 80 godina - rekao je patrijarh.
Pozdravljajući okupljene, među kojima velik broj sveštenstva, diplomatskih predstavnika i historičara, pakračko-slavonski vladika Jovan osvrnuo se na dosadašnje simpozije, ističući da je odštampan zbornik s petog simpozija, a da su još dva u pripremi.
– Ove godine spojili smo ovaj simpozij sa seminarom za nastavnike kako da predaju o Jasenovcu, što će biti svima na korist - rekao je.
Dejan Ristić, v.d. direktora Muzeja žrtava genocida naglasio je potrebu dostojnog obilježavanja jasenovačkih novomučenika u 80. godišnjici formiranja logora smrti Jasenovac. - Apsolutno zlo koje se od 1939. do 1945. materijalizovalo širom Evrope i sveta, a na našim prostorima od 1941. do 1945., moramo da razumemo, shvatimo i analiziramo kao i da pokušamo da ovo tragično breme koje opterećuje ove prostore savladamo i na ljudski, hrišćanski i naučni način kako bismo iz tih tragičnih događaja koji su obeležili našu istoriju od 1941. do 1945. izvukli istinsku pouku kako se tragedija takvih razmera nikom više ne bi dogodila. Zato je važno da svi mi zajedno, i Crkva i nauka i svi mi pojedinačno i zajednički, damo doprinos očuvanju dostojanstvenog i celovitog sećanja na naše stradalnike, ali kako je juče patrijarh rekao u Jasenovcu, i na sve nevine žrtve Drugog svetskog rata bez obzira kog su etničkog i verskog porekla - rekao je Ristić.
Ernest Herzog iz Svjetskog židovskog kongresa naglasio je specifičnost historije ovih prostora.
- Ovo je vrlo teška tema za srpski, židovski i romski narod, kao i za sve ostale žrtve koje su tamo stradale. U posljednjih 20 godina svjedočimo različitim narativima vezanim uz Jasenovac i onome što se tamo dogodilo. Spominju se različiti brojevi žrtava i iznose razne istine, a istina je samo jedna i zato mi je drago da budem dio ovakvog skupa gdje se držimo uske, ali jako bitne linije istine za buduće generacije - kazao je Herzog.
Pristutne je pozdravio i ambasador Ruske Federacije Andrej Nesterenko, ističući da se nikad ne smije zaboraviti čovječnost.
- Mudre riječi jačaju i daju vjeru narodu, potiču na podvige, čine pravdu kako bi pomagale ljudima. Vjera je uvijek bila faktor ujedinjenja i osnaživanja snaga koja im je pomagala u teška vremena i vremena rata za pobjedu nad neprijateljem. Važno je zaliječiti rane; mi smo dužni pamtiti što se desilo, ali je bratsko praštanje jedinstveni put u svjetskoj situaciji - rekao je ambasador.
Dejan Ristić je predstavio odštampani zbornik, nakon čega su uslijedila različita predavanja. O konstrukciji sjećanja na mučenike i heroje Holokausta govorio je Eliezer Papo, arhiepiskop katarski Makarije, koji je došao kao izaslanik vaseljenog patrijarha Bartolomeja, govorio je o novomučeništvu Crkve u Svetoj zemlji. Nakon razgovora vladike episkopa pakračko-slavonskog Jovana s Natašom Drakulić, scenaristom filma "Dara iz Jasenovca", slijede predavanja Aleksandera Korba o korijenima ustaškog genocida, Milana Radanovića o zločinima Crne legije u jugozapadnoj Bosni 1942., Jovane Cvetićanin o Jugoslaviji i suđenju Adolfu Eichmannu te Vladimira Geigera o činjenicama, kontroverzama i manipulacijama o broju žrtava logora Jasenovac u hrvatskoj historiografiji, publicistici i javnosti nakon raspada Jugoslavije.
