Povodom Dana pobjede, pred grobnicom Narodnih heroja i na Partizanskom groblju na Mirogoju, kao i u spomen parku Dotrščina, 9. maja brojne su delegacije polaganjem vijenaca i ruža te paljenjem svijeća odale počast stradalima u Narodnooslobodilačkoj borbi. Komemoraciju je organizirao Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske.

Nakon polaganja vijenaca predsjednik SABA RH Franjo Habulin izjavio je novinarima da današnje Evrope ne bi bilo da nije bilo zajedničke borbe na strani antifašističke koalicije do 9. maja 1945. kad je potpisana bezuvjetna kapitulacija nacističke Njemačke.

- Hrvatska i Jugoslavija našli su se na strani pobjednika, na strani pravde i prava, pa na to možemo i moramo biti ponosni - rekao je Habulin.

- Ima onih koji nas vraćaju u vrijeme kad je ovom državom vladala ideologija koja je prevladana i pobijeđena, a za koju smo smatrali da je zauvijek nastala. To je desničarenje otvoreno proustaški orijentirano. Oni nas vraćaju u prošlost lažući i iskrivljujući činjenice i tako obmanjuju mlade ljude koji u školama ne uče što se stvarno događalo za vrijeme NOB-a. I danas govorimo o 3.000 porušenih spomenika antifašističkim borcima i antifašistima, a žalosno je i to da nas Austrija zabranom skupova na Bleiburgu uči kako izgleda hrvatski grb - rekao je i čestitao građanima Hrvatske dan pobjede nad fašizmom, odnosno Dan Evrope.

Podsjetio je i da je dan ranije, 8. maja, obilježen i dan oslobođenja Zagreba.

- Nakon što su partizanske jedinice ušle u Zagreb prestao je četverogodišnji ustaški teror, zločini i strahovlada, a Zagreb je postao slobodan, rekao je.

Na pitanje novinara što se treba raditi o borbi za očuvanje tekovina antifašizma, Habulin je rekao da je u posljednjih 30 godina desničarskim revizionistima širom otvoren prostor u obrazovnom sustavu, u izdavaštvu, u beletristici, u medijima i u propovijedanju vjere.

- Mladim ljudima je potrebno prenijeti istinu o NOB-u. Djeca ne moraju učiti sedam ofenziva i sve narodne heroje, ali moraju znati pojam uzroke i posljedice tog rata - tko je bio tko, tko se za što borio, tko je bio na pravoj strani, tko pobjednik a tko poraženi, rekao je i dodao da je osim odgojno-obrazovnog procesa potrebno i da se mediji okrenu istini, a potrebne su i sankcije za djelovanja koja su u suprotnosti s Ustavom RH.

U komentaru o odnosu novih gradskih vlasti prema antifašizmu, kao i o pasivnosti Vlade i Hrvatskog sabora u obilježavanju Dana pobjede, Habulin je rekao da je aktualna ekipa koja vodi Zagreb predstavila program u pravcu uvažavanja antifašističke prošlosti i tekovina NOB.

– Oni se moraju pokazati na djelu, a što se tiče Vlade i Sabora, oni su deklarativno na strani antifašizma, ali bi u praksi trebali učiniti daleko više - rekao je.

Osvrnuo se i na aktivnosti Blajburškog voda koji predstavljaju program obilježavanja žrtava.

- Na kraju rata dogodila se mrlja i bačena je sjena na konačnu pobjedu nad nacifašizmom na ovim prostorima. Pobjednik se u tom momentu nije znao nositi s veličinom pobjede, a osvete su se dogodile usprkos Titovoj zapovijedi da sa zarobljenicima postupe prema Ženevskim konvencijama. U tome se nije uspjelo ni kod nas ni u drugom evropskim državama, ali moram reći da ta sjena ne može zasjeniti pobjedu nad fašizmom – obrazložio je Habulin.

Svoj stav je s novinarima na tu temu podijelila i antifašistkinja Živana Šašlić.

– Ne samo u Hrvatskoj, nego u cijeloj Jugoslaviji rat je bio toliki krvac da su ljudima, kad su stigli pred Bleiburg, sve kočnice popustile. Ono što se tamo događalo, treba gledati u kontekstu cijelog rata, a ne samo izdvojiti Bleiburg i dati zločinačku etiketu partizanskim jedinicama. Moj otac je bio u Prvoj proleterskoj brigadi i ratovao s Kočom Popovićem koji je tada bio najveći intelektualac na ovim prostorima i koji, pored optužbi, sigurno nije naredio da se nekog ubije u Bleiburgu - rekla je Živana Šašlić.

Vijence i cvijeće na Partizanskom groblju gdje počivaju borci poginuli u oslobađanju grada, osim delegacija SABA RH, položile su i delegacije Antifašističke lige Hrvatske, delegacije SDP-a i Socijaldemokrata Hrvatske, kao i ambasada Francuske, Azerbajdžana i Kazahstana.

Vijenci su položeni i u spomen parku Dotrščina.

- Ovdje je 7.000 naših sugrađana za vrijeme NDH zvjerski streljano bez ikakvog suda samo zato što su drugačije mislili i što su bili slobodoumni. Nisu bili naoružani već obični civili; među njima su bili August Cesarec, Otokar Keršovani, Božidar Adžija, Divko Budak, ali i 15-godišnja Sara Gross jer je imala krivo prezime - rekao je Juraj Dolovčak iz UABA Maksimir, ističući da je gradonačelnik Tomislav Tomašević odao počast dan ranije i da mu je tom prilikom zahvalio na odluci da se spomen park konačno dovede u red.