Vijest da Ministarstvo obrane RH želi da im Pentagon donira 16 višecijevnih lansera raketa M270 MLRS iz svojih vojnih viškova, dok bi Hrvatska kupila veći broj raketa HE-FRAG kalibra 240 mm i dometa 40 kilometara, izazvala je veliku pažnju u regiji, ponajviše zbog najave kupovine nekoliko balističkih raketa dometa 300 kilometara, čak tamo do Niša, kako su neki već izračunali, od kojih svaka košta dva miliona dolara. Investicijom u rakete i remont nekoliko lansera za njihovo ispaljivanja Hrvatska bi, smatraju u MORH-u, postigla promjenu geostrateške slike i vojne ravnoteže u regiji.
Hrvatska vojska imala bi sposobnost strateškog raketnog udara u dubinu neprijateljskog teritorija i na taj način stekla kvalitetnu sposobnost odvraćanja neprijateljskih napada, a lanserima koji su standardno oružje NATO-a zamijenili bi se postojeći, uglavnom neispravni, sistemi višecjevnih bacača raketa (VBR) ‘Oganj’ i ‘Plamen’ naslijeđeni od JNA. Igor Tabak, analitičar portala Obris, ističe da je donacija lansera izvediva.
- SAD ima dovoljno takve tehnike u arsenalu i vjerojatno je može donirati, no takvi su razgovori, koliko znam, još u ranim fazama i za njih ima malo čvrstih razloga. Osnovna namjena sustava nije ispaljivane klasičnih balističkih raketa srednjeg dometa, a ovaj VBR na gusjeničnom vozilu je i po kalibru usporediv s jugoslavenskim ‘Orkanom’, koji se nije pokazao naročito efikasnim, pa je teško reći da bi 16 komada tog sustava spektakularno promijenilo ravnotežu sila u regiji. Projektili dugog dometa i balističke putanje se mogu ispaljivati iz njih, no iole ozbiljnija zaliha bila bi vrlo skupa, a teško je i zamisliti da bi takvo streljivo bilo donirano. Dakle nešto što na početku može izgledati kao povoljan posao, moglo bi se pretvoriti u jako skup sustav, koje na takav, dalekometni način koristi tek šačica zemalja, koje odreda financijski stoje bitno bolje od Hrvatske. Jasno mi je da HV ima velikih problema s vatrenom moći (u tom su kontekstu nabavljene i njemačke ‘panzerhaubice’), no postoje i bolji načini da se to promijeni - kaže Tabak, dodajući kako smatra da treba investirati u nekim drugim područjima.
- HV ima tri grane, od kojih dvije imaju ‘egzistencijalnih’ problema s tehnikom. Ratna mornarica započela je s izgradnjom manjih brodova za obalnu stražu, no upitno je bi li oni bili dovoljni za ispunjavanje svih potreba koje imamo na Jadranu, a prosječna starost postojećih brodova je vrlo visoka, iako je kontrola našeg pomorskog prostora ultrabitna stvar. Ratno zrakoplovstvo je u podjednako lošoj situaciji, oprema je vrlo stara i eksploatira se uz skromna ulaganja, tako da remont aviona samo rubno održava sposobnost nadzora zračnog prostora. Helikopterska flota je u boljem stanju, ali je remont izuzetno upitan radi njezina podrijetla. Osim toga, planirani helikopteri nisu idealni za zaštitu i spašavanje, medicinski prijevoz i slično. Mornarica i zrakoplovstvo traže dakle jako ozbiljna ulaganja, pa su vlade izbjegavale donositi takve odluke. Aktualni ministar obrane je uspio kupiti nešto vremena, ali nijedan strukturni problem nije riješen - ističe Tabak.
Reakcije javnosti u kojima se uspoređuje koja je vojska u regiji jača vidi kao nerazumijevanje današnjih oružanih snaga.
- Javnost u regiji, pa i kod nas, posljednjih godina ne prati stanje u obrambenim sektorima: provedene su goleme reforme i radikalno smanjivanje ljudstva i tehnike, što nije ušlo u svijest građana i birača. Riječ je o oružanim snagama koje su deset ili 20 puta manje nego prije dva desetljeća. Srbija ima oko 30, a Hrvatska oko 15 tisuća vojnika, ali u svijesti ljudi to su još uvijek nekadašnje vojske. Iluzije o omjerima snaga nemaju nikakve veze s kretanjima njihovih vojnih proračuna ili stanjem obrambenih sustava, ali one lako prolaze, ostavljajući tek loš okus populizma - zaključuje Tabak.
- Hrvatska je u NATO-savezu, pa mora slijediti smjernice koje joj on određuje - kaže Miroslav Lazanski, danas vojni komentator ‘Politike’, nekada ‘Danasa’ i ‘Vjesnika’.
- NATO određuje što će Hrvatska imati, ne može imati što hoće. Želi balističke rakete, ali protiv koga? Protiv Rusa sigurno ne, protiv Amerikanaca ne… jedino ako joj je u percepciji Srbija i dalje protivnik i vojni izazov. Druga je stvar s raketama dometa 40-50 km, što ima i sada, no tih 16 lansera raketa ne mijenja stratešku ravnotežu na Balkanu, jer Srbija ima i veći broj tenkova i artiljerije i jaču avijaciju. Ali ako Hrvatska nabavi tri-četiri rakete dometa 300 km, to je poruka Srbiji, koja neće sjediti skrštenih ruku. Kako je Hrvatska u NATO-u i nitko je nema namjeru napasti, mislim da bi to bilo razmetanje bez potrebe. Vojni budžeti su traćenje para. Bolje je nabaviti helikoptere i dobru inženjeriju, da Karlovac ne bude svako malo pod vodom, ali to je pitanje za hrvatsku javnost. Ponove li se u Srbiji lanjske poplave, bit će i za našu: tada sam žestoko kritizirao političare koji su dopustili da vojska nema helikoptere koji bi spašavali ljude iz vode, da je ostala bez amfibija i skela. U zemljama NATO-a koje imaju slične vodene površine kao Hrvatska i Srbija 19 posto operativnog sastava čine inženjerci, a ovdje ih obje zemlje nemaju toliko. Pustimo rakete i avione, to je vanjska šminka, trebamo vojsku koja može pomoći narodu - ističe Lazanski.
Treba smanjiti i vojne proračune i percepciju prijetnji
Najavu nabave novog naoružanja Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije vidi u svjetlu svjetskog trenda militarizacije i novih podjela na različite saveze. Smatra pozitivnim što je za mandata ove Vlade vojni proračun smanjen.
- MORH sada nalazi političko opravdanje za povećanje proračuna kroz nabavu vojne opreme. No on je još prevelik, neproporcionalan realnim potrebama i treba raditi na njegovom daljnjem smanjenju, a kroz vanjsku politiku smanjiti percepciju prijetnji. Kod nas se ona još primarno stvara oko zemalja bivše Jugoslavije, pa predlažem da sve one smanje svoje vojne proračune za 2016. za dodatnih 20 posto i taj novac ulože u zaštitu ljudskih prava, ekonomski razvoj i jačanje sustava civilne zaštite. Prošlogodišnje poplave pokazale su kako je slab sustav civilne zaštite u zemljama pogođenim poplavama, a Hrvatska i zbog svoje turističke industrije ima interesa da on bude pojačan, pogotovo u segmentu zaštite od poplava, požara, spašavanja turista i očuvanja Jadrana. To bi bio snažan doprinos stabilizaciji čitave regije. Takva inicijativa kasnije bi se mogla proširiti na razinu EU-a, a preko Vijeća sigurnosti UN-a i globalno - kaže Bosanac i dodaje da bi zemlje regije na taj način mogle pokazati da je demilitarizacija moguća, jer države koje su nedavno bile pogođene ratom imaju snažnu etičku i političku prednost predvoditi takve inicijative.
