Na ulicama gradova i mjesta u kojima su za to ispunjeni zakonski uvjeti nalaze se dvojezične ploče. U većini sela uvedeni su struja i voda, a u svim osnovnim i srednjim školama predaje se o doprinosu nacionalnih manjina hrvatskoj politici, znanosti i kulturi. Na HRT-u je osnovana posebna redakcija koju čine pripadnici manjina i novinari s iskustvom u izvještavanju o manjinskim temama. Paralelno se diljem zemlje obnavljaju spomenici značajni za identitet Srba, Talijana, Roma, Mađara, Čeha, Židova, a članovi Vlade osuđuju svako javno odobravanje ili poricanje holokausta, genocida i ratnih zločina.
Područje Banije treba pomoć države u cjelini i svi smo oko toga suglasni. Odmah nakon toga slijede infrastrukturna pitanja i ravnomjeran razvoj drugih područja nastanjenih pripadnicima nacionalnih manjina – ističe Dragana Jeckov
Tako bi Hrvatska izgledala da se u praksi doslovno provedu novi Operativni programi za nacionalne manjine. Riječ je o dokumentu kojim se određuju mehanizmi za osiguranje prava manjinskih zajednica i podršku djelovanju njihovih tijela, u skladu s Ustavnim zakonom i drugim propisima. U pripremi Operativnih programa za razdoblje od 2021. do 2024. sudjelovala su nadležna tijela državne uprave, a u njihovu izradu bili su uključeni saborski zastupnici nacionalnih manjina. No programi nisu dospjeli u fokus javnosti jer ih je Vlada donijela 30. prosinca 2020., odnosno dan nakon razornog potresa koji je pogodio Baniju.
U aktualnu verziji tog dokumenta koji se sastoji od dva dijela – operativnog programa za zaštitu i unaprjeđenje postojeće razine prava svih nacionalnih manjina te posebnih programa za svaku od njih – prenesen je veći broj planiranih aktivnosti iz njegove prethodne verzije. Kako su Novosti pisale, Operativni programi za razdoblje od 2017. do 2020. uglavnom se u najvažnijim segmentima, posebno kada je riječ o srpskoj manjini, nisu provodili u zakazanim rokovima. Na to su ukazivali i zastupnici nacionalnih manjina, koji čine aktualnu koalicijsku Vladu. Sada se nadaju da će dogovorene mjere biti realizirane u predviđenom roku. Pritom, kaže nam predsjednica Kluba zastupnika SDSS-a Dragana Jeckov, u novim programima preciznije su definirane aktivnosti i rokovi za njihovu finalizaciju.
- U cijeli proces su intenzivno uključeni potpredsjednik Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Boris Milošević i njegov ured, pa vjerujem da će to dovesti do bržeg rješavanja otvorenih pitanja - govori Dragana Jeckov.
Dragana Jeckov (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
Njena očekivanja dijeli Furio Radin, potpredsjednik Sabora i zastupnik Talijana, koji smatra da je odnos prema manjinama u Hrvatskoj sada bolji.
- Mislim da zahvaljujući zajedničkom radu manjine danas imaju drugačiji status u hrvatskom društvu nego što su imale u prošlosti. Dovoljno bolji? Naravno da ne, treba raditi još dugo da postignemo ravnopravnost između većine i manjine - kaže Radin.
Poseban naglasak u općem dijelu programa stavljen je na upotrebu jezika i pisma, obrazovanje manjina, kulturnu autonomiju te njihovo sudjelovanje u javnom životu i nadolazećem popisu stanovništva. Među nabrojanim aktivnostima je praćenje ostvarivanja prava na prednost pri zapošljavanju u državnim tijelima te na razini jedinica lokane i regionalne samouprave koje, unatoč zakonskim garancijama, još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini. Naime, prema zadnjim podacima iz 2018. udio svih pripadnika nacionalnih manjina (od njih ukupno 7,67 posto) u tim tijelima iznosio je tek 3,24 posto.
Mislim da zahvaljujući zajedničkom radu manjine danas imaju drugačiji status u hrvatskom društvu nego što su imale u prošlosti. Dovoljno bolji? Naravno da ne, treba raditi još dugo da postignemo ravnopravnost između većine i manjine – kaže Furio Radin
Zastupnici manjina posebne nade polažu u dio programa koji se odnosi na unapređenje razvoja područja na kojima povijesno žive pripadnici njihovih zajednica, a koja su ispod prosjeka nacionalne razvijenosti. Vlada je obećala da će usvojiti višegodišnji program financiranja projekata lokalne infrastrukture, ruralnog razvoja, poduzetništva i obrta u tim krajevima. U sklopu mjere "Promicanje mira i tolerancije te suzbijanja zločina iz mržnje" najavljena je pak borba protiv govora mržnje i drugih oblika nasilja kroz ulaganje u obrazovanje i javne kampanje. Vlada se obvezala i na "osnaživanje zakonodavnog okvira o suzbijanju govora mržnje, posebice prema ranjivim skupinama i nacionalnim manjinama i inzistiranje na procesuiranju onih koji javno šire mržnju ili potiču na nasilje". Pritom se ne navodi hoće li moguće izmjene zakona podrazumijevati zabranu ustaških simbola, što zasad ne podržava vladajuća većina iz redova HDZ-a.
Veljko Kajtazi, zastupnik romske i 11 drugih manjina, za Novosti je potvrdio kako je to bila jedna od točaka o kojoj su predstavnici manjina razgovarali prilikom donošenja novih Operativnih programa. Dodaje da podržava aktualni prijedlog židovske zajednice i ostalih stradalničkih naroda da se sva ustaška obilježja zabrane kroz izmjene Kaznenog zakona.
- To je jedinstvena prilika da zajednički pokažemo da se ne moramo bojati glasne, radikalne i nazadne manjine koju ne podržava većina naših građana. U našem društvu ne bi trebalo biti mjesta za naslijeđe totalitarnih režima i to nema nikakve veze s HOS-om ili doprinosom te postrojbe u odbrani RH, već s određenim civilizacijskim standardima koje bismo trebali imati kao članica EU-a - kaže Kajtazi.
Veljko Kajtazi (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
Na tragu novih politika pomirenja, Plenkovićeva vlada se u programu za srpsku manjinu obvezala na "poduzimanje svih potrebnih mjera radi unaprjeđenja procesuiranja svih ratnih zločina, neovisno o nacionalnosti počinitelja i žrtve" te na jednako postupanje u procesu pronalaska nestalih osoba. U tom kontekstu posebno je zanimljivo obećanje Vlade da će predložiti osnivanje zaklade za promicanje dijaloga između mladih Hrvata iz Srbije i Srba iz Hrvatske i da će podržati otvaranje srpskih kulturnih centara u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Vukovaru i Kninu. Dragana Jeckov pozdravlja donošenje navedenih mjera, ali ističe da je nakon potresa na Baniji prioritet osiguravanje osnovnih životnih uvjeta tamošnjim stanovnicima.
- Područje Banije treba pomoć države u cjelini i svi smo oko toga suglasni. Odmah nakon toga slijede infrastrukturna pitanja i ravnomjeran razvoj drugih područja nastanjenih pripadnicima nacionalnih manjina koja također ne smiju ostati zanemarena - kaže zastupnica SDSS-a.
U tu svrhu Vlada je zadužila Ministarstvo gospodarstva i Hrvatske vode da poduzmu sve mjere potrebne za obnovu i izgradnju vodovodne mreže na ratom stradalim područjima, a u kojima živi veći broj Srba. Procjenjuje se da postoji potreba za izgradnjom, sanacijom i obnovom vodovoda u 135 takvih sela s oko pet tisuća domaćinstava. U suradnji s HEP-om planira se pak dovršetak procesa reelektrifikacije sela koji je bio obustavljen od 2012. do 2018. U protekle tri godine na električnu mrežu je ponovno spojeno oko 140 kućanstava na području Petrinje, Obrovca, Vrlike, Srba, Vrginmosta i drugih mjesta. Iz HEP-a najavljuju da će se u naredne dvije godine veliki radovi odvijati u Parčićima, Divoselu i Počitelju, Buševiću kod Donjeg Lapca, Jakovci kod Pakraca te Gračacu i njegovoj okolici.
Vlada se obvezala i na ulaganje dodatnih sredstava koja su potrebna za ubrzavanje programa obnove i stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava. Do 2024. tako se najavljuje izmjena odluke kojom se regulira prodaja stanova u državnom vlasništvu radi korekcije njihove otkupne cijene i otvaranje novoga roka za predaju zahtjeva za otkup. Obećan je i nastavak obnove ratom oštećenih stambenih objekata češke i slovačke manjine te osiguravanje sredstava za izgradnju infrastrukture u naseljima u kojima žive pripadnici tih manjina.
Furio Radin (Foto: Duško Marušić/PIXSELL)
U programu za talijansku manjinu naglasak je stavljen na teritorijalno i sadržajno proširenje upotrebe talijanskog jezika i kulture. Tako se predviđa uvođenje učenja talijanskog jezika u svim školama s nastavom na hrvatskom jeziku, u općinama i gradovima u kojima povijesno živi talijanska manjina, a koji su dvojezični. Vlada je obećala i da će do 2024., u suradnji s Republikom Italijom i Istarskom županijom, osigurati sredstva za izgradnju osnovne škole u Novigradu, predškolske ustanove u Rijeci i dovršetak rekonstrukcije školskog objekta u Bujama.
- Operativni program za talijansku manjinu predstavlja kompromis između onoga što sam predložio, u suradnji s Talijanskom unijom, i ono što je Vladi bilo politički prihvatljivo. Predložene mjere samo su u malom dijelu financijske naravi, dok se uglavnom radi o manjinskim pravima. Dakle, relativno sam zadovoljan, jer je došlo do obostranog popuštanja, što je u skladu s politikom malih koraka koju zastupam - kaže Furio Radin.
Za Mađare su predviđena sredstva potrebna za otvaranje mađarskih kuća, odnosno sjedišta udruga te manjine, kupnju objekta prikladnog za održavanje ljetnih kampova za učenje mađarskog jezika i kulture te izgradnju vodovodne i kanalizacijske mreže u naseljima koja se nalaze na području Baranje. Osobito je zanimljiv operativni program za albansku nacionalnu manjinu, kojim se najavljuje pokretanje postupaka sklapanja bilateralnih sporazuma s Republikom Albanijom i Republikom Kosovo. Vlada je obećala i da će u suradnji s Gradom Zagrebom pronaći primjereno mjesto za postavljanje spomen-ploče braniteljima albanske nacionalnosti koji su sudjelovali u prethodnom ratu te da će podržati osnivanje katedri za bosanski, crnogorski i rusinski jezik na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.
U dijelu Programa koji se odnosi na romsku manjinu najavljeno je donošenje nove Nacionalne strategije za uključivanje Roma, kao i novih mjera za zapošljavanje pripadnika te manjine. Povećat će se i učeničke i studentske stipendije, kvote za upise na visoka učilišta, a planira se i izgradnja Romskog edukacijskog centra u Zagrebu. Kao i u prethodnom Operativnom planu, predviđen je daljnji rad na legalizaciji, urbanizaciji i uređenju romskih naselja. Veljko Kajtazi ističe da je riječ o problemu koji je nemoguće riješiti u kratkom razdoblju.
- Treba uzeti u obzir činjenicu da pojedina romska naselja postoje sedamdesetak godina, a da sve donedavno u njima nije postojala apsolutno nikakva infrastruktura koja je uobičajeni standard za sve ostale građane - kaže on.
- S obzirom na početnu poziciju koja je bila znatno lošija, jasno je da rješavanje iziskuje vrijeme duže od jednog ili dva mandata. Nije jednostavno reći što je prioritet jer to ovisi od naselja do naselja, ali svakako je najvažnije da ljudi imaju zadovoljene osnovne potrebe kao što su struja, voda, asfalt, odvoz smeća, te da im djeca imaju priliku pohađati redovnu nastavu kao i sva ostala - zaključuje Kajtazi.
