Novosti

Društvo

Banija na moru

Nastradale u požaru u Zatonu i Raslini zabrinjava poznati recept države da onima koji su ostali bez domova pošalje već ozloglašene mobilne kućice

Large intrigator  anja

Posljedice nedavnog požara (foto Duško Jaramaz/PIXSELL)

Vatrena stihija koja je sredinom jula zahvatila Zaton i Raslinu, mjesta u blizini Šibenika i Vodica, suzbijana je nekoliko dana. Požar je uzrokovao veliku materijalnu štetu koju u narednom periodu tek treba detaljno popisati. Zasad se zna da je izgorjelo 30 stambenih objekata, oštećeno je 137 poljoprivrednih gospodarstava i 413 parcela upisanih u ARKOD. Prema analizama satelitskih snimaka, ovim požarom bila je zahvaćena površina od gotovo 25 kilometara kvadratnih, što je otprilike veličina zagrebačke četvrti Črnomerec.

U Raslinu i Zaton stigle su tri mobilne kućice za privremeni smještaj obitelji koje su ostale bez doma. Slike su to koje podsjećaju na zimu 2021., kada su sve vrste privremenog smještaja dopremane na Baniju. Iskustvo građana Petrinje, Gline i svih okolnih sela uništenih u potresu krajem 2020. ne ulijeva sigurnost u spremnost države na obnovu. Znaju to i mještani Rasline koji ovih dana združenim radnim akcijama saniraju posljedice požara. Iako je na njihovom području puno manje oštećenja nego na Baniji, predsjednik Mjesnog odbora Raslina Marko Lokas govori da se ljudi oslanjaju sami na sebe, poučeni upravo tim iskustvom.

- Radimo koliko možemo, vjerujemo samo u sebe i svoje kapacitete. Svatko tko zna nešto raditi nudi pomoć, javlja nam se dosta privatnika s građevinskim firmama. Organizirali smo dobrotvorni maraton i koncert, tako smo skupili oko 30.000 kuna. Da čekamo državu, načekali bismo se. Doista smo pretrpjeli puno štete, a ni premijer ni predsjednik države ni ministrica poljoprivrede nisu obišli Raslinu - govori Lokas.

Šibensko-kninska županija donijela je u ponedjeljak, 25. jula odluku o proglašenju prirodne nepogode uzrokovane požarom za područje Šibenika i Vodica. Sve fizičke i pravne osobe koje su pretrpjele štetu na imovini mogu se pisanim putem prijaviti Gradskom povjerenstvu za procjenu šteta, zaključno s 2. avgustom. Župan Marko Jelić u izjavi za Novosti navodi da će Šibensko-kninska županija rebalansom proračuna uskoro izdvojiti 500.000 kuna za pomoć opožarenom području.

- Ponudit ćemo ljudima izravnu financijsku potporu prema odluci našeg povjerenstva, tako da mogu dobiti nekoliko desetina tisuća kuna za crijep i građu pa da na taj način sami urade ono što mogu. Dalje ćemo vidjeti što će država činiti. To je ono što mi kao županija možemo, imamo ograničenje u financijskom dijelu, a i sa sanacijskim kapacitetima smo vrlo ograničeni - kaže Jelić i dodaje da se mora napraviti sve kako ljudi ne bi dočekali zimu u lošim uvjetima.

- Zajedničkim snagama jedinica lokalnih samouprava, županije i države možemo u relativno kratkom roku dovesti ovo područje do boljeg stanja. Prioritet su tri obitelji koje nemaju alternativno rješenje za stanovanje - objašnjava župan.

Vatra je progutala i oko 95 hektara obradivih površina, maslinika, vinograda i pčelinjih zajednica. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković kazala je da će se razmotriti mogućnost pomoći zbog izgubljenog ovogodišnjeg prihoda, a poljoprivrednicima će biti isplaćeno 100 posto prihvatljivih troškova. "Ako netko ima 300 maslina koje su izgorjele, dobit će 300 novih", obećala je ministrica. No da bi se to ostvarilo, najprije treba utvrditi štetu. Iako su obrasci za prijavu pojednostavljeni, kao i administrativna procedura za naknadu štete, cijeli proces može potrajati pa se od pogođenih elementarnom nepogodom opet očekuje strpljenje.

Osam dana nakon roka za prijavu štete slijedi 15 dana za unos prijava u registar štete. Poslije toga Gradsko povjerenstvo za procjenu štete ima rok od 50 dana da sve pregleda. Teško da će državne naknade stići prije zime.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više