Koliko promjena političke vlasti u maloj sredini može izazvati potres na kulturnom i društvenom polju, sa posebnim akcentom na pripadnike srpske zajednice, pokazuje primjer Hrvatske Kostajnice. Ovogodišnji dolazak HDZ-ovog Dalibora Bišćana na čelo ovog banijskog gradića rezultirao je time da već na prvom i najznačajnijem društvenom događaju tog kraja, poznatoj i jubilarnoj 20. kostajničkoj Kestenijadi 2017. nije bilo učešća pododbora SKD-a ‘Prosvjeta’ u zvaničnom kulturno-umjetničkom programu.
Za vrijeme HSLS-ovog gradonačelnika Tomislava Paunovića srpska zajednica, odnosno pododbor ‘Prosvjete’ redovno je učestvovao u programu Kestenijade. Doduše, u samim počecima dosta stidljivo i sa krnjim imenom, samo kao ‘Prosvjeta’, dakle bez akronima, ali kasnije je to postao standard koji nije izazivao negativne reakcije čak ni hrvatske desnice.
Hrvatska Kostajnica bila je jedna od rijetkih sredina u kojima je srpsko kulturno-umjetničko društvo učestvovalo u redovnim zvaničnim društvenim događajima sa svojim sumještanima Hrvatima, bez separiranja u posebne kulturne događaje pod okriljem dana nacionalnih manjina. I taman kada se mislilo da se ovaj gradić na Uni izdigao iznad optuživanja za tragične događaje iz rata devedesetih i da je život krenuo normalnim tokom, izostao je poziv SKD-u ‘Prosvjeta’ od Grada Kostajnice.
Mnogi Kostajničani ovaj potez nove vlasti povezuju i sa spornim situacijama u osnovnoj školi od sredine septembra. Tada su učenicima, kako ističu, nepedagoškim pristupom objašnjavani događaji iz prošlosti, odnosno širena je netrpeljivost prema pripadnicima srpske populacije.
Na prospektu – programu Kestenijade izostali su i povijesni podaci i toponimi koji imaju veze sa srpskom zajednicom. U prospektu nije naznačena pravoslavna crkva sv. Aranđela koja se nalazi do crkve sv. Antuna Padovanskog, a ignorirana je i crkva Mala Gospojina na Tirolu i kraj nje kamena spomen-ploča, ispisana ćirilicom i starosrpskim, stara skoro tristo godina. Daljnji mandat gradonačelnika Dalibora Bišćana pokazat će koliko je ignoriranje i omalovažavanje srpske zajednice vruć kesten u sredini u kojoj Hrvati čine 69,34, a Srbi 25,04 posto stanovništva.
