Premda još nema konkretnih brojeva, sva je prilika da će Most nezavisnih lista do 18. prosinca uspjeti da prikupi blizu 370 tisuća potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma na temu upravljanja u Covid-krizi. Dva su pitanja o kojima Most kani ishoditi referendumsko izjašnjavanje. Prvo se tiče članka 17. Ustava, članka koji govori o okolnostima u kojima je za ograničavanje temeljnih prava i sloboda potrebna dvotrećinska većina u Saboru: sad se u tom članku navode "ratno stanje ili neposredna ugroženost neovisnosti i jedinstvenosti države" te "velike prirodne nepogode", a Most želi da se izrijekom doda i epidemija, odnosno pandemija, jer HDZ, eto, ne smatra da je koronavirus velika prirodna nepogoda. Drugim pitanjem želi se referendumski intervenirati u tekst Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti na način da se izbaci Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske kao tijelo koje, uz Hrvatski sabor, odlučuje o limitiranju temeljnih sloboda i prava u uvjetima proglašene epidemije, odnosno pandemije, pa da odlučuje jedino Sabor.

Kad se skupe, predaju i provjere potpisi, a rekosmo da je relativno izvjesno da će ih biti dovoljno, Vlada Republike Hrvatske proslijedit će oba referendumska pitanja na ocjenu ustavnosti. Što se tiče prvog pitanja, Ustavni sud ne može neustavnom proglasiti inicijativu da se referendumskom voljom građana promijeni Ustav, odnosno ne može odbaciti raspisivanje ustavotvornog referenduma ako postoji potreban broj biračkih potpisa: ustavotvorni referendum jedan je od dva načina izmjene Ustava, a drugi je volja dviju trećina saborskih zastupnika. Drugo pitanje, pak, ostavlja ustavnim sucima dosta prostora za ocjenu da nije podobno za građansko opredjeljivanje, jer ulazi u zakonsku regulativu u području operativnih ovlaštenja izvršne vlasti te odnosa Vlade i parlamenta. No drugo pitanje tu je ionako samo da privuče što veći broj potpisa, jer je ono nešto razumljivije širokim narodnim masama, s obzirom na to da se u njemu spominje ukidanje Stožera civilne zaštite, što je šifra za ukidanje anticovid mjera, prije svega Covid-potvrda za ulazak u državne i javne ustanove – stidljivo se govori i o širenju tih propusnica na kafiće, restorane, trgovačke centre... – a potvrde se dobivaju na osnovu cijepljenja ili preboljenog Covida-19. I čelnicima Mosta otpočetka je jasno da će to pitanje najvjerojatnije otpasti na Ustavnom sudu nakon što obavi svoju funkciju u privlačenju potpisa. Smisao cijele akcije jest u tome da prođe prvo pitanje. A ako prođe prvo pitanje, Andrej Plenković i njegova vlast naći će se u ozbiljnoj političkoj nevolji, naročito ako na referendumsku inicijativu svoj potpis stavi osjetno veći broj ljudi nego što je dovoljno. Već sad se s priličnom sigurnošću može pretpostaviti da će Plenković tu nevolju nastojati da prevlada proceduralnim odugovlačenjem i zavlačenjem. To je, i inače, njegova omiljena politička taktika.

Plenković i HDZ hvataju se svih sredstava, jer ih je zahvatila panika od mogućeg poraza, bio on veći ili manji, posebno zbog toga što bi to ujedno bila pobjeda Mosta, premijeru najmrže konkurencije, čija će popularnost idućih tjedana nesumnjivo rasti

No ni odugovlačenje ne može baš unedogled. Plenković će u jednom času – recimo, za dva-tri-četiri mjeseca – morati odlučiti između dviju solucija: politički riskirati i pustiti da se dogodi ustavotvorni referendum ili okupiti dvije trećine saborskih zastupnika i ugraditi u članak 17. Ustava ono što se zahtijeva u referendumskoj inicijativi mimo izlaska ljudi na glasačka mjesta. To će u najvećoj mjeri ovisiti o tome koliko će potpisa donijeti Most, odnosno koliko iznad onih minimalno potrebnih 370 hiljada. Ukoliko bi se zbilo da Plenković zaigra malo riskantnije i da se referendum uistinu dogodi, Vladi i HDZ-u bio bi veoma težak politički udarac kad bi se birači većinski opredijelili za Mostov prijedlog. Vladi i HDZ-u nesumnjivo bi težak udarac bila i predaja bez borbe, odnosno dodavanje pandemije u članak 17. Ustava putem dvotrećinske parlamentarne većine, ali taj poraz bio bi manje vidljiv, pri čemu bi se Plenkoviću otvorila mogućnost da dodatno odugovlači, s nadom da će pitanje Covida-19 postati više-manje irelevantno dolaskom toplijeg vremena i smanjivanjem broja zaraženih i oboljelih. Ni to, međutim, ne može unedogled.

Skupi li, dakle, Most dovoljno potpisa, za Plenkovića nema dobitne varijante i on već sad pokazuje da to shvaća. Premijer i njegova stranka pokrenuli su kampanju obeshrabrivanja građana da se potpišu za referendum. Objavili su fotomontažu koja prikazuje vodstvo Mosta kako se ceri broju umrlih od Covida u Hrvatskoj u jednom danu: što god tko mislio o Mostu i njegovim čelnicima, a nema puno razloga da se o toj grupaciji misli išta pozitivno, njihova odgovornost za jezive razmjere smrtnosti od Covida u Hrvatskoj naprosto nije usporediva s odgovornošću predsjednika Vlade i HDZ-ovog Stožera civilne zaštite. Vlada i Stožer upravljali su krizom bez uvažavanja bilo čijih sugestija i savjeta, naročito onih opozicijskih. Utoliko je riječ o bezobraznoj manipulaciji, kao što je manipulacija Plenkovićeva izjava da Božo Petrov i ostali pozivaju na liječenje Covida ivermektinom, to jest lijekom za suzbijanje parazita ponajprije kod nekih životinja. Da je u HDZ-u ozbiljno doživljena referendumska opasnost, svjedoči i premijerov sastanak s predstavnicima Hrvatske biskupske konferencije koji su u Banske dvore ušli poslije vlastitog saopćenja u kojem izražavaju blago negodovanje zbog administrativnog pritiska na necijepljene da se cijepe, a iz Banskih dvora izišli u punom suglasju s Vladom u pogledu svega što vlast poduzima i namjerava poduzimati u kontekstu epidemije. Plenkoviću je bilo važno da Crkva ne podrži Mostovu referendumsku inicijativu i da nikako ne ohrabruje antivakserski i "slobodarski" otpor, nadbiskupi i biskupi shvatili su da imaju dobar ulog za pregovore, a tek će se vidjeti koliko će javnog novca biti utrošeno na brzinsko prilagođavanje crkvenih stavova tekućim političkim potrebama vlasti.

Dalje, Branko Bačić, šef Kluba zastupnika HDZ-a u Saboru, izjavio je da je referendum besmislen zbog toga što će parlamentarna većina pronaći način da zaobiđe članak 17. čak ako Most i uspije u nakani da epidemiju izrijekom uvrsti u tekst Ustava kao jednu od okolnosti u kojima se Ustavom zajamčene slobode i prava mogu ograničiti samo glasovima stotinu i jednog zastupnika u Saboru. Iz te izjave jasno se čita da HDZ računa na lojalnost većine sudaca Ustavnog suda i na kontinuitet njihovog mišljenja da je Ustav švedski stol s kojeg većina može uzeti ono što u određenom momentu odgovara vladajućoj strukturi. U ovom slučaju, radi se o uzimanju članka 16. Ustava koji omogućuje da se zakonima izglasanima sa sedamdeset i šest glasova sužavaju prava i slobode zbog zaštite zdravlja stanovništva.

Na koncu, Plenković je opet potegao – i potegnut će ga sigurno još puno puta idućih dana – kvaziargument koji se provlači već više od godine i pol i prema kojem je kontraproduktivno, neefikasno i, uostalom, za Sabor ponižavajuće da dvije trećine zastupnika odlučuju o radnom vremenu kafića ili o nošenju maski u javnom prijevozu. Naravno da nitko nikad nije predlagao da se dvotrećinska parlamentarna većina bavi donošenjem konkretnih protuepidemijskih mjera. Govorilo se isključivo o odobravanju – na određeni rok – onih mjera koje kardinalnije zadiru u osnovna prava i slobode građana, pa bi se nakon isteka tog roka u Saboru opet dvotrećinskom većinom odlučivalo o produžavanju ili ukidanju tih mjera, ili o uvođenju nekih još strožih. Nikad nitko nije predlagao da Sabor, i to ustavotvornom većinom, operativno upravlja korona-krizom, ali jest to da sto i jedan zastupnik glasa za odobrenje Vladi i Stožeru da provedu suspenziju sloboda i prava u korist zaštite zdravlja. Plenković se, uz podršku većine sudaca Ustavnog suda, oglušio na te prijedlog, kao što je odlučio ignorirati činjenicu da je pandemija koronavirusa "velika prirodna nepogoda" iz članka 17. Ustava. Tako je učinio da bi, umjesto parlamentarne i opozicijske kontrole, uspostavio čvrsti HDZ-ov nadzor nad svime što se poduzima u okviru protuepidemijske borbe. Prikovanost Hrvatske za dno Europske unije u pogledu smrtnosti od Covida i u pogledu postotka cijepljenih građana izravna je posljedica, uz ostale faktore, stavljanja anticovid mjera u službu stranačkih interesa i svaljivanja krivnje za sve što je bilo loše na opasni virus, neodgovorne građane i političke protivnike.

Plenković i HDZ hvataju se svih sredstava, jer ih je zahvatila panika od mogućeg poraza, bio on veći ili manji, posebno zbog toga što bi to ujedno bila pobjeda Mosta, premijeru najmrže konkurencije, čija će popularnost idućih tjedana nesumnjivo rasti i učiniti ih dominantnom opcijom u političkom prostoru desno od HDZ-a. A teško da premijer može zamisliti žalosniji Božić od onoga koji će Most dočekati s desetak posto podrške birača prema istraživanjima javnog mnijenja.