Savjet za nacionalne manjine na sjednici u četvrtak jednoglasno je donio odluku o rasporedu sredstava koja su iz državnog budžeta osigurana za potrebe nacionalnih manjina u ovoj godini. Ukupan iznos za nacionalne manjine iz državnog proračuna iznosi 50,2 milijuna kuna, što je povećanje od 5,5 posto u odnosu na lanjska sredstva u visini od 46,2 milijuna kuna.
- Primljeno je 1.155 zahtjeva koje su poslale 103 udruge nacionalnih manjina i 129 njihovih podružnica u visini od 62 milijuna kuna, od čega je povjerenstvo prihvatilo dio programa 95 udruga i 129 njihovih organizacijskih oblika i to 68 za izdavaštvo, 67 za informiranje, 428 za kulturni amaterizam i 478 za kulturna manifestacije - rekao je predsjednik Savjeta za nacionalne manjine (SNM) Aleksandar Tolnauer, izrazivši zadovoljstvo što je Vlada RH, s obzirom na složene okolnosti, prepoznala rad i potrebe nacionalnih manjina te njihovih udruga i asocijacija, povećavši sredstva za ostvarivanje kulturne autonomije za 5,5 posto.
– I manjinske udruge uspjele su u okolnostima pandemije ispuniti preko 85 posto svojih programa, što je veliki uspjeh i na razini države.
Samo 19 udruga imalo je poteškoća u pridržavanju kriterija i podnošenju izvještaja po standardima civilnog društva u EU pa će morati poslati dopune godišnjih izvještaja. Veliki uspjeh je i što smo u ovaj proces po prvi puta uspjeli uključiti i rumunjsku nacionalnu manjinu koja do sada nije imala svoje organizacijske forme da bi se javljala na natječaje. Sada imamo 20 manjina koje se financiraju iz državnog proračuna bez koje ostaju samo Turci i Vlasi, ali se nadamo da ćemo i njih uključiti - rekao je Tolnauer, ističući i da je jedna od udruga koja je dobila sredstva, Savez Rusa u RH. tokom aprila promijenila ime u Udruga saveza Rusa (SARUS).
Tolnauer je podsjetio da sredstva na osnovu određenih kriterija odobrava povjerenstvo u kojem članovi Savjeta čine manjinu kao i da količina sredstava koja neka manjina dobiva ne zavisi od njene brojnosti, kao i da se zastupnici i predsjednik Savjeta izuzimaju od glasanja o pitanju raspodjele u dijelu programa i projekata manjinskih zajednica kojima pripadaju čime se sprečava sukob interesa.
Tolnauer je izvijestio prisutne o razgovorima delegacije SNM-a i rukovodstva HRT zbog katastrofalne situacije oko programa namijenjenih nacionalnim manjinama.
Manjine se na HRT-u prikazuje kao paralelni, a ne integrirajući entitet u hrvatskom društvu, rekao je i ukazao na iznesene prijedloge po kojima bi srpske i mađarske TV emisija, koje se sada proizvode, mogli ići kao vanjska produkcija HRT-a uz dodatno educiranje njihovih novinara. HRT je odustao od manjinske redakcije i predložio samostalni odjel za nacionalne manjine, rekao je.
Članovi Savjeta imali su sadržajnu raspravu oko aktivnosti manjina i njihovih programa. Zastupnik Talijana Furio Radin naglasio je potrebu usmjerenja prema informiranju, predloživši da bi trebalo naći prostora i za financiranje ad hoc programa.
Zastupnik Mađara Robert Jankovics založio se za promjenu kriterija vezanih uz kulturni amaterizam i manifestacije. Dobre udruge koje kvalitetno rade prisiljene su da budu kreativne u izvještavanju zbog pravila da se za ugovore o djelu koreografa može izdvojiti tek 20 posto dobivenih sredstava. Društvo koje dobiva 30.000 kuna, za to može odvojiti 6000, što je premalo. Slična je stvar i s pravilom da se za nabavku nošnji može utrošiti tek 20 posto. Ako se zna da jedan par nošnji ne košta manje od pet do šest tisuća kuna, a iole dobra harmonika ne može se dobiti ispod 15.000 kuna, jasno je da je za udruge koje dobiju manje iznose to nemoguća misija, rekao je Jankovics.
Prisutnima se obratila i ukrajinska predstavnica u Savjetu Marija Semenjuk koja je vrlo aktivna u pomaganju ukrajinskim izbjeglicama.
- Već je prošlo 120 godina otkako su Ukrajinci doselili u Hrvatsku. Po zadnjem popisu nas je bilo 2.000, a do sada je u Hrvatsku ušlo oko 15.000 izbjeglica, mahom žena i djece - rekla je i zahvalila Vladi i Saboru RH, kao i Savjetu na pomoći koju su pružili, od prihvata i školovanja djece do informiranja, koja je i sama kao mlada preživjela ratne traume u Hrvatskoj.
Od toga je za ostvarivanje kulturne autonomije romske nacionalne manjine odobreno 1,1 milijun kuna za gradnju društvenih domova u Slavonskom Brodu i mjestu Parag u općini Nedelišče. Shodno bilateralnom ugovoru s Italijom predviđeno je 500 tisuća kuna za djelovanje Talijanske drame u riječkom HNK, po 40.000 kuna za manifestacije u Lipovljanima i Bjelovaru, a predviđena su i sredstva za rad stručnih službi Savjeta.
Novac za srpske organizacije
Od 20 nacionalnih zajednica za svoje programe kulturne autonomije najviše su dobili Srbi – 13,6 milijuna kuna. Zajedničko vijeće općina Vukovar dobilo je 1,2 milijuna kuna, dok je SKD "Prosvjeta" za sve kategorije dobilo ukupno 6,18 milijuna. Srpsko narodno vijeće dobilo je 5,1 milijun kuna, od toga za Novosti 4 milijuna kuna, Arhiv Srba u Hrvatskoj 800.000 kuna, kao i sredstva za komemoracije, obilježavanje godišnjica i izdavaštvo. Srpski demokratski forum dobio je za podlistak "Nada" 200.000 kuna, a "Privrednik" ukupno 433.000 kuna, od čega za podlistak "Privrednik" 300.000 kuna, Čuvari srpskog identiteta iz Vukovara 114.000 kuna, SKUD Đurđevdan iz Drežnice 173.000 kuna, a SKUD Jovan Lazić iz Belog Manastira 95.000 kuna. Što se tiče ukupnog iznosa, Talijani su dobili 8,97 milijuna kuna, Mađari 6,3 milijuna, Česi 4,3, Bošnjaci 2,9 milijuna … i tako do Bugara 160.000 kuna i prvi put Rumunja s 40.000 kuna.
