Na sastanku Odbora ministara Vijeća Europe održanom u Strasbougu, u utorak 8. decembra, naglašeno je da bi Hrvatska trebala više promicati manjinske jezike u obrazovanju, javnoj upravi i medijima. Ovaj stav proizašao je na temelju evaluacijskog izvješća koje je pripremio Stručni odbor Europske povelje za regionalne i manjinske jezike.
Povelja u Hrvatskoj obuhvaća češki, mađarski, talijanski, rusinski, srpski, slovački, ukrajinski, slovenski, njemački, romski i istroromanski jezik, koji uživaju različite stupnjeve zaštite.
Upozoreno je da među A, B i C modelima, po kojima se uče manjinski jezici ili se na njima poučavaju školski predmeti nema kontinuiteta između različitih razina škola.
Model C predviđa od dva do pet sati učenja jezika i literature nacionalne manjine, osim geografije, povijesti, glazbe i umjetnosti u odnosu na manjinski jezik. Međutim, u nekim slučajevima, manjinski jezik predaje se samo dva sata tjedno, što je "očito nedovoljno", navodi se u izvješću.
Također, Vijeće Europe izvještava da se mjere podizanja svijesti te povijest jezika i kultura nacionalnih manjina uzimaju u obzir u nastavnom programu putem predmeta građanskog obrazovanja, ali je nejasno kako se to radi u praksi. Postoji interes za obrazovanje na njemačkom i talijanskom jeziku u dodatnim općinama, ali istroromanskog nema u obrazovanju i taj je jezik, kako navode, ozbiljno ugrožen.
Poziva se na uvođenje manjinskih jezika "u jednaku i službenu uporabu" u više općina u kojima živi dovoljan broj njegovih govornika te bi se trebali koristiti u radu relevantnih regionalnih i lokalnih vlasti, kao i u podružnicama državne vlasti.
Iako su neki manjinski jezici, kao što je talijanski, prisutni u javnoj domeni, ostali bi trebali biti vidljiviji i češće korišteni. U slučaju srpskog jezika i pisma, ćirilica nije dovoljno zastupljena u općinama i na natpisima, istaknuto je.
Kada su u pitanju mediji, dva tjedna programa javne televizije "Prizma" i "Manjinski Mozaik" nude sadržaj na manjinskim jezicima. Međutim, ograničeno trajanje, nedostatak pravilne upotrebe određenih jezika i odsutnost drugih otežavaju ispunjenje ove obaveze.
Iako novine na nekim manjinskim jezicima postoje, članci na drugim relevantnim manjinskim jezicima trebali bi se objavljivati najmanje jednom tjedno, uključujući i on-line.
Zbog svega toga Odbor ministara Vijeća Europe poziva hrvatske vlasti da podnesu izvješće o preporukama za njihovu provedbu do 1. marta 2023.
