Ne treba zanemariti veze pjesnika i književnika Miloša Crnjanskog sa Zagrebom o kome je više puta pisao - rekao je Branko Vraneš s Filološkog fakulteta u Beogradu na književnoj večeri ‘Miloš Crnjanski nakon jednog stoljeća’, upriličenoj 16. novembra u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.
Književno veče je održano povodom 125. godišnjice rođenja velikog pisca i 100. godišnjice objavljivanja njegove prve knjige, drame ‘Maska’, i to u izdanju Društva hrvatskih književnika u Zagrebu. Vraneš je podsjetio i da je Crnjanski pisao i o Srpskom privrednom društvu ‘Privrednik’ koje je u vrijeme njegovog djelovanja bilo aktivno i koje je on u mnogočemu uzimao kao primjer, od školovanja i osposobljavanja mladih za rad do stvaranja veza sa svijetom.
Govoreći o njegovim ranim radovima ‘Sumtari’ i ‘Lirici Itake’, ukazao je na paradoks da je upravo prvo djelo ‘Maska’, prvi put izvedeno tek mjesec dana nakon njegove smrti. Zapravo, Crnjanski je za čitavog svog stvaranja, od 1914. do 1972. godine, doživljavan kao Don Kihot, suočavajući se s oštrim, često ambivalentnim kritikama. Vraneš je ukazao i na piščevo poimanje nacionalizma i srpstva u svojim djelima.
- Crnjanski je mislio na jugoslavenski nacionalizam kao ideju i razlikovao ga je od šovinizma i separatizma, pa je bio i stigmatizovan od strane nacionalista - rekao je Vraneš i zaključio da je Crnjanski u svojim djelima kritizirao srpsko društvo. Uvodnu riječ o predavaču dala je aktivistica ‘Privrednika’ Olivera Radović, a publika je brojnim pitanjima i komentarima pokazala interes za stvaralaštvo Crnjanskog.
