Nakon što je na proljeće 2023. Ustavni sud ukinuo pojedine odredbe Obiteljskog zakona, izmjene i dopune ovog zakona su poslane u saborsku proceduru 9. novembra te bi trebale stupiti na snagu početkom sljedeće godine. Kako je izjavio ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, kroz izmjene i dopune će biti poboljšani jasnoća i preciznost pravnih normi te će biti osigurani jedinstveno tumačenje i primjena te pravna sigurnost u zaštiti prava zajamčenih zakonom.

Naglašeno je da se tako dodatno štiti interes djeteta kao i žrtve u slučajevima nasilja u obitelji. Novina je da je ukinuta obaveza prvog sastanka obiteljske medijacije prije pokretanja postupka razvoda braka. Uređeno je da su roditelji dužni omogućavati i poticati ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem, osim ako oni nisu u suprotnosti upravo s interesima djeteta.

Dragana Jeckov, SDSS-ova saborska zastupnika, kazala je da će ovim izmjenama i dopunama zakon biti usklađen s Konvencijom Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i u obitelji, odnosno s Istanbulskom konvencijom.

- Obiteljski zakon uvijek izaziva pažnju javnosti, pa je tako i ovaj put. I ranije sam govorila o neuvažavanju komentara u javnom savjetovanju koje su iznijele sve pravobraniteljice. Smatram da nije dobro ako ne uvažavamo njihove komentare, mišljenja sam da će nas njihove primjedbe sačekati u njihovim pojedinačnim izvještajima. Ne treba nas čuditi kad imamo veliki broj preporuka pravobraniteljica - poručila je Jeckov.

Izmjenama i dopunama se ujedno briše zabrana roditeljima da upravljaju sredstvima koja su stečena djetetovim radom. Procijenjeno je da ako dijete s navršenih 15 i više godina zarađuje, roditelji kao nositelj skrbi ne bi smjeli biti isključeni iz upravljanja sredstvima koje je dijete zaradilo. Udruge koje se bave zaštitom žrtava obiteljskog nasilja pozdravile su neke od ovih izmjena, kazala je zastupnica.

- Pohvalno je što po ovim izmjenama u zakon ulazi odredba po kojoj se povredom osobnih prava djeteta podrazumijeva izloženost djeteta nasilju u obitelji te je tako svako dužan prijaviti Hrvatskom zavodu za socijalnu skrb nasilje, spolne zloupotrebe, zanemarivanje, zlostavljanje ili izrabljivanje te izloženost djeteta nasilju u obitelji. Takvo nasilje predstavlja posebnu povredu osobnih prava djeteta - objasnila je Jeckov.

Osim toga, prvi put se propisuje da će sud prije donošenja odluke s kojim će roditeljem dijete stanovati, uzeti u obzir postojanje nasilja u obitelji. Hrvatski zavod za socijalni rad će u slučaju saznanja o postojanju nasilja u obitelji ili ako procijeni da u okolnostima konkretnog slučaja zajednički sastanak ne bi imao svrhu, provoditi odvojene razgovore sa strankama i neće se, kao dosad, inzistirati na obiteljskoj medijaciji. Jeckov je kazala da se napušta obaveza prisustva bračnih drugova na prvom sastanku obiteljske medijacije te se bračnim drugovima omogućava nesmetani pristup sudu, neovisno jesu li sudjelovali u obiteljskoj medijaciji ili ne.

- Pozdravljam prijedlog pravobraniteljice za ravnopravnost spolova koji je djelomično usvojen. Ona je istaknula da u uvod treba uvrstiti odredbu kojom bi bilo propisano da prilikom primjene odredbi Obiteljskog zakona treba imati u vidu odredbe Istanbulske konvencije. Dakle, sve odredbe tog zakona zapravo treba tumačiti i primjenjivati u skladu s navedenom konvencijom. Na taj način bi, u slučaju bilo kakve nedorečenosti i sumnji koje se mogu pojaviti u praksi, odredbe Obiteljskog zakona primjenjivane u duhu navedene konvencije - rekla je Dragana Jeckov.

Zakonom je također propisana dužnost roditelja koji stanuje s djetetom da omogući i potiče ostvarivanje odnosa s drugim roditeljem. Roditelj je dužan da omogući djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje, a isto tako da se suzdrži od svakog ponašanja koje bi otežavalo taj odnos. Naravno, ovo ne važi ako je djetetu ugrožena sigurnost. U izmjene zakona vraća se priznavanje majčinstva tako što se uvodi neoboriva presumpcija majčinstva.