Organizacije civilnog društva u Republici Srpskoj očekuje zabrana političkih aktivnosti i zabrana političkog djelovanja. Nacrtom novog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija propisano je šta će konkretno biti zabranjeno.
"Političko djelovanje neprofitnih organizacija u smislu ovog zakona uključuje učešće u predizbornoj kampanji političkih stranaka i kandidata, prikupljanje sredstava za političke stranke i kandidate, finansiranje kandidata, odnosno političkih stranaka i sprovođenje političkih aktivnosti za svrhu formiranja javnog mnijenja radi postizanja političkih ciljeva. Politička aktivnost je svaka aktivnost prema organima, institucijama ili izabranim predstavnicima Republike Srpske ili predstavnicima Republike Srpske u institucijama Bosne i Hercegovine u smislu formulisanja, donošenja ili izmjene propisa i politika Republike Srpske ili u smislu političkog i javnog interesa", predloženo je članom 3. Nacrta zakona. U članu 4. propisano je koje aktivnosti i dejstva civilnog društva neće biti smatrane političkim djelovanjem i koje neće biti zabranjene.
"Političkim djelovanjem u smislu ovog zakona ne smatra se djelovanje u oblasti nauke, kulture, socijalne i zdravstvene zaštite, sporta, zaštite potrošača, zaštite prava nacionalnih manjina i lica sa invaliditetom, zaštite životne sredine, borbe protiv korupcije, volonterstva i informisanja".
Udrugama se planira zabraniti svaka politička aktivnost pa i lobiranje pri izradi zakona i usvajanja javnih politika. Svi relevantni predstavnici međunarodne zajednice u BiH – od Vijeća za provedbu mira, Venecijanske komisije, EU, ambasade SAD-a – osudili su nacrt zakona
Djelovanje i aktivnosti civilnog društva na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine nadzirat će Ministarstvo pravde Republike Srpske. Po predstavkavama građana, pravnih lica, organa izvršne i zakonodavne vlasti, ili zbog javnog dostupnih informacija bit će omogućen i vanredan inspekcijski nadzor. Način praćenja aktivnosti organizacija civilnog društva bit će propisan pravilnikom koji će biti naknadno utvrđen, odlukom ministra. U slučaju da neprofitna organizacija djeluje u suprotnosti sa zakonom ministar će podnijeti nadležnom sudu zahtjev za zabranu rada. Budu li neprofitne organizacije finansirane od političkih subjekata ili vlasti izvan Bosne i Hercegovine u registru neprofitnih organizacija bit će okvalifikovane kao "agenti stranog uticaja".
Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija izazvao je brojne reakcije međunarodne zajednice. Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIC) u Bosni i Hercegovini ističe da Vlada RS priželjkuje ovakvu legislativu još od 2013. godine, s ciljem da uspostavi striktan nadzor organa vlasti nad organizacijama civilnog društva i ograniči mogućnost ostvarivanja demokratskih prava. UO PIC-a procjenjuje da se ovim potezom sprečava politički pluralizam, zastrašuje politička opozicija, sprečava kritička debata, suzbija građanski prostor.
Venecijanska komisija i OSCE/ODIHR smatra da Nacrt zakona nije zasnovan na procjeni rizika ili konsultacijama sa udruženjima i drugima na koje bi usvajanje ovog zakona moglo uticati. Upozorili su da takav proces nije demokratski, participativan, transparentan i inkluzivan, te da je u suprotnosti sa brojnom legislativom ljudskih prava i civilnih sloboda. Delegacija Evropske unije saopštila je da je ozbiljno zabrinuta zbog zakonodavnih inicijativa i najava koje su u suprotnosti sa evropskim putem i ključnim prioritetima za članstvo u Evropskoj uniji. Ambasada Sjedinjenih Američkih Država upozorila je da će ovaj zakon staviti nevladine organizacije pod povećan pritisak, učiniti ih podložnim krivičnom gonjenju za legitimne aktivnosti i smanjiti njihovu sposobnost da pružaju važne socijalne usluge. Prema procjeni Ambasade SAD, ovaj zakon gura RS prema većem autoritarizmu i žrtvuje interese stanovnika RS-a u demokratskoj i prosperitetnoj budućnosti uskim, sebičnim interesima rukovodstva RS-a koji namjerava da se obogati na račun ljudi za koje tvrde da ih predstavljaju.
Udruženje "Umbrella" koje čini 13 neprofitnih medija u Bosni i Hercegovini upozorava da su političke aktivnosti i političko djelovanje definisani tako da organizacijama civilnog društva onemogućuju bilo kakav rad u vezi s temama od javnog interesa. Transparency International u Bosni i Hercegovini upozorio je da nacrt zakona služi kao uvod u otvorenu cenzuru i povod za zabranu rada nezavisnih organizacija i slobodnih medija koji su registrovani kao organizacije civilnog društva. Centri civilnih inicijativa Bosne i Hercegovine posebno štetnim smatraju onemogućavanje zagovaranja za unapređenje legislative i uticaj na dizajniranje javnih politika.
Nacrtom zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija Ministarstvo pravde Republike Srpske propisuje kakvo civilno društvo (ne) želi u Republici Srpskoj. Riječ je o još jednom pokušaju vlasti da dejstvo civilnog društva uputi u onom pravcu u kojem želi. To pokazuje jedna od alternativa koje imaju organizacije civilnog društva ukoliko zakon stupi na snagu, a to je rad koji neće biti smatran političkim djelovanjem.
Prema nacrtu zakona postoje mogućnosti djelovanja u nizu oblasti, ali je upitno postoji li mogućnost inicijativa, aktivnosti i rada u pomenutim oblastima ukoliko je zabranjeno uticati na legislativu, na dizajn javnih politika, na bilo koju mogućnost formulacije preferencija građanstva radi formiranja javnog mnenja i ostvarivanja političkih ciljeva. S obzirom na to da će ministarstvo pravde nadzirati inicijative, aktivnosti i rad organizacija civilnog društva sam tretman civilnog društva zavisit će isključivo od pravilnika koji donese ministarstvo, a koji će stupiti na snagu bez javne rasprave, bez komentara, bez reakcija, kao "završen" dokument. Koliko će restriktivan biti pravilnik zavisit će, izgleda, isključivo od volje ministra i formulacije vlastitih preferencija uže interesne grupe koju čine predstavnici vlasti. Svjesn/i toga, predstavnici organizacija civilnog društva napuštali su ili ignorisali javne rasprave o nacrtu zakona.
Šta će ova legislativa značiti konkretno za mogućnosti formulacije vlastitih preferencija građanstva, to je pitanje ostalo po strani. Dijelom zbog neučešća šire društvene zajednice na javnim raspravama, dijelom zbog nevoljkosti organizacija civilnog društva da iskoriste sve kapacitete koje imaju da bi prepustili riječ građanima kao političkim subjektima. Stupi li zakon na snagu u onom obliku u kojem je napisan nacrt, mogućnost političkog djelovanja i političkih aktivnosti imat će samo građani i političke stranke. Koliko su političke stranke i politički akteri, a prvenstveno lideri, spremni da čuju i uvaže mišljenje građana o ključnim pitanjima i problemima, definicijama mogućnosti, opcija i rješenja problema, to će zavisiti isključivo od volje građana da zahtijevaju da ih političke stranke uključe u rasprave o dizajnu javnih politika.
Iako će pomenuta legislativa ozbiljno uticati na klimu političkog komuniciranja i modalitete političkog organizovanja, nije isključena mogućnost da će pojedinci i pojedinke u civilnom društvu ipak donijeti odluku da su političke strane i pokreti koji će raditi na konkretnom dizajnu javnih politika možda jedini izlaz iz ovako skrojene situacije.
