Kada je 9. i 10. septembra Indija u svom glavnom gradu ugostila šefove država i vlada dvadeset najmoćnijih zemalja svijeta (G20), bila je to snažna potvrda rastućeg globalnog utjecaja te zemlje i prilika da se dodatno nametne kao ključni faktor u međunarodnim odnosima. Diplomatski trijumf sada i službeno najmnogoljudnije zemlje svijeta, koja uspijeva održavati snažne veze i sa Zapadom, i s Kinom i s Rusijom, pokvarila je tek neugodna svađa s jednom "malom" zemljom – Kanadom.
Indijski premijer Narendra Modi održao je leden i vrlo kratak sastanak na margini s kanadskim kolegom Justinom Trudeauom, koji se onda bez objašnjenja nije pojavio na svečanoj večeri za delegate samita. Praktički finalizirani pregovori o trgovinskom sporazumu između dvije zemlje naprasno su prekinuti, a dvojica su se premijera pred medijima uzajamno optuživali za miješanje u unutrašnje poslove druge zemlje.
Potpuni fijasko naposljetku je potvrdio kvar na avionu koji je Trudeaua prisilio da ostane dan dulje u Indiji, a indijski su desničarski tabloidi plasirali različite priče o njegovom ponašanju tom prilikom, uključujući i optužbu da je bio pod utjecajem narkotika koje je tobože švercao u Indiju.
Tjedan dana nakon Trudeauovog povratka u Kanadu, odnosi su prešli iz loših u gore, kada je kanadski premijer 18. septembra i službeno objavio sumnju da je Indija odgovorna za ubojstvo kanadskog državljana u predgrađu Vancouvera, još u junu ove godine. Ubijeni Hardeep Singh Nijjar glavni je uzrok kontinuiranog pogoršanja indijsko-kanadskih odnosa posljednjih mjeseci. Radi se o bivšem indijskom državljaninu i političkom emigrantu za kojeg se pretpostavlja da je bio jedan od vođa globalnog sikhskog političkog pokreta.
Sikhi, etnoreligijska grupa sa tridesetak miliona pripadnika diljem svijeta, danas čine većinsko stanovništvo u indijskom dijelu pokrajine Pandžaba. Njihov odnos s vlastima u Delhiju već je desetljećima napet, a dodatno je pogoršan za vrijeme vladavine Narendre Modija, koji provodi politiku hinduističke supremacije. Sikhi danas čine svega dva posto stanovništva Indije, ali imaju znatno veći udio među Indijcima u Kanadi. U to zemlji danas živi oko 800 tisuća Sikha i brojniji su i od indijskih hinduista i od indijskih muslimana.
Kao zajednica su u Kanadi vrlo vidljivi i aktivni. Desetak članova kanadskog saveznog parlamenta su Sikhi, kao i jedan savezni ministar, zatim gradonačelnik Edmontona, petog najvećeg kanadskog grada te lider najveće kanadske ljevičarske stranke. Ubijeni Hardeep Singh Nijjar nije pripadao kanadskom establišmentu, ali je bio važna ličnost sikhske zajednice. U Kanadu je emigrirao sredinom devedesetih, nakon gušenja neuspješne pobune u Pandžabu, u dobi od svega dvadesetak godina.
U međuvremenu je postao ključna osoba glavnog sikhskog hrama u predgrađu Vancouvera Surreyju, mjestu s najvećim udjelom sikhskog stanovništva u Kanadi te šef kanadskog ogranka globalne organizacije Sikhi za pravdu. No prema tvrdnjama indijskih vlasti, on je ujedno bio i glavni organizator oružanih grupa koje se bore za uspostavu nezavisnog Khalistana, zamišljene buduće domovine Sikha na području indijskog Pandžaba.
Kanadskim vlastima su indijske optužbe protiv Hardeepa Singha Nijjara bile poznate. Indija je u posljednjih desetak godina nekoliko puta putem mehanizama međunarodne suradnje tražila njegovo hapšenje i izručenje. Iako ga je nekoliko puta ispitivala, kanadska je strana ustvrdila da ne postoje nikakvi dokazi o njegovom ilegalnom ili nasilnom djelovanju. Indija je također tražila i zabranu brojnih sikhskih organizacija u Kanadi koje smatra terorističkim, a to je Kanada odbijala obrazloživši to argumentom prava na slobodu govora i udruživanja.
Prema informacijama objavljenim u medijima, kanadske su tajne službe upozoravale Hardeepa Singha Nijjara na opasnost koja mu prijeti. Unatoč tome, ubijen je ovog ljeta ispred svog hrama hicima iz vatrenog oružja. U njega je ispaljeno više desetaka metaka, a uključeno je bilo barem troje izravnih počinitelja. Trudeauovo eksplicitno optuživanje Indije za ubojstvo, javno pred kanadskim parlamentom, izazvalo je burne reakcije službene Indije. No dosad nije dovelo ni do kakvih hapšenja niti do javnog prezentiranja dokaza.
Ipak, priznanje američkog ambasadora kako je Kanada dokaze o umiješanosti Indije dobila od saveznika koji su presreli komunikaciju između indijskih službi potvrdilo je da Trudeauove optužbe nisu izgovorene ishitreno.
Nešto kasnije američki ministar vanjskih poslova Anthony Blinken dodatno ih je osnažio pozivajući Indiju na suradnju u istrazi ubojstva. No reakcija saveznika sugerirala je još nešto: da zemlje s kojima Kanada dijeli obavještajne podatke – SAD, Velika Britanija, Australija i Novi Zeland – i same znaju razinu umiješanosti Indije. Njihove reakcije su, međutim, bile vrlo suzdržane. Unatoč tome što imaju velike sikhske zajednice unutar svojih granica.
Situacija stoga donekle podsjeća na ubojstvo saudijskog disidenta Jamala Khashoggija 2018. Iako je poznato i javno objavljeno kako je vlast isplanirala i provela njegovu likvidaciju, procijenjeno je kako ne treba zbog toga ugroziti savezničke odnose.
