Ljudi starije životne dobi, osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju suočavaju se s velikim problemima, a društvo ne čini velike napore da im olakša položaj, složili su se učesnici tribine "Pomoć i razgovor od vrata do vrata" upriličene 14. juna u prostorijama Privrednika u Zagrebu. Romana Galić, pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, govoreći o neadekvatnim privatnim domovima za starije i manjku državnih domova, naglasila je odgovornost na lokalnoj i državnoj razini.

- U društvu će uskoro biti 25 posto starijih od 65 godina, kategoriji građana o kojoj treba brinuti. U javnosti se ne čuje glas tih ljudi; oni su strankama zanimljivi samo pred izbore - rekla je Galić i podsjetila da prosječna penzija iznosi oko 2.900 kuna, tek 50-ak kuna iznad granice siromaštva. U 11 domova za starije, u gradu nedostaje stotinu sestara i preko sto njegovateljica. Govoreći o odnosu s novim gradskim vlastima, istaknula je da se donose nove mjere za starije kao i da će za njih do kraja ove godine biti izdvojeno 4 miliona, a 2023. 13 miliona kuna. Osvrnula se i na osobe s invaliditetom od kojih mnoge moraju čekati njegu.

- U Zagrebu je 13 posto ljudi s invaliditetom, a tu je i velik broj djece s teškoćama u razvoju. Udruge trebaju pružati usluge, ali ne da preuzimaju poslove državi, pogotovo one koje bi država napravila bolje - zaključila je Galić.

- Hrvatski zakoni su odlični ali ih praksa demantira - rekla je Andreja Ninić, voditeljica Odjela za ustanove socijalne skrbi i unapređenje kvalitete života starijih osoba. Po njenim riječima, Gradski ured je ovlašten za donošenje licenci za privatne domove, ali ne smije kontrolirati stanje u njima.

- Deset godina zagovaramo kontrolu, ali imamo ograničena ovlaštenja. Briga o starijima je bez empatije i vlada tržišni duh uz naplaćivanje. Mjesečna cijena u javnim domovima je 2.500, a u privatnima i do 12.000 kuna. Iako već šest godina propisi zabranjuju ugovore o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju s korisnicima, s obzirom da nema registra ugovora, oni se i dalje potpisuju - rekla je Ninić.

- Stariji ljudi imaju osjećaj da su višak pri čemu je ruralno stanovništvo u još težem položaju od gradskog, a najteže je pripadnicima srpske zajednice u kojoj srećom ima razumijevanja i solidarnosti - naglašava Tatjana Dragičević, voditeljica SNV-ovog Odjela za socijalna i humanitarna pitanja koji vodi projekt "Od vrata do vrata". Kako je rekla, ljudi na selu ne mogu zadovoljiti najelementarnije zahtjeve; nema dućana ni zdravstvene skrbi, ne mogu riješiti administrativne potrebe, a kako su sela odsječena od gradova, prijevoz je socijalno pitanje. Projekt je započet na području Gline Benkovca i Donjeg Lapca, ali se širi, tako da sada imaju 500 korisnika.

- Oni imaju pravo na dvije vožnje mjesečno, a tu spadaju organizacija te komunikacija s korisnicima, koja je za mnoge od njih zbog mogućnosti razgovora i najvažnija, rekla je Dragičević i dodala da bi projekti koje vode nevladine organizacije trebali biti implementirani u operativne planove. U raspravi su učestvovali i aktivisti SNV-a u projektu Danijela Kukoleča, Milan Ivanić i Ljuba Vrga.