"Nalozi za hapšenje koje je Međunarodni kazneni sud izdao za premijerom Benjaminom Netanjahuom i bivšim ministrom obrane Joavom Galantom pozicioniraju Izrael na najnižu moralnu točku bez presedana... Izraelski pravni sustav nije učinio ništa da istraži ove teške optužbe, a vlada nije uspostavila komisiju koja bi te navode istražila jer takva istraga u Izraelu politički nije moguća... Netko bi se mogao ponadati da će najava suda u Izraelu napokon otvoriti teška pitanja o moralnosti tekućeg rata u Gazi, no nažalost, vlada i javno mnijenje, zajedno s većinom medija, ne žele slušati, već se umjesto toga nadaju da će Trump Izraelu omogućiti da nastavi, ako ne i intenzivira, djelovanje koje je Međunarodni kazneni sud definirao kao zločine protiv čovječnosti", napisalo je uredništvo izraelskog dnevnika Haaretz 22. studenog, dan nakon što je Međunarodni kazneni sud (MKS) u Hagu izdao potjernice za Netanjahuom i Galantom, te zapovjednikom vojnog krila palestinskog Hamasa Muhamedom Daifom, jednim od organizatora masovnog pokolja Izraelaca 7. listopada 2023. godine.
Dva dana kasnije američki dnevnik Washington Post (WP) također je objavio stav uredništva, no sasvim suprotan Haaretzovom; po njihovom mišljenju, nije Izrael taj koji je svojom vojnom operacijom anihilacije Gaze dotaknuo moralno dno, već je to, dapače učinio MKS. Sud, smatraju, ovim tjeralicama "podriva vlastiti kredibilitet i daje materijala optužbama za licemjerje i selektivni progon" jer "izabrane vođe jedne demokratske države s neovisnim pravosuđem stavlja u istu kategoriju s diktatorima i autoritarnim vođama koji nekažnjeno ubijaju". Neki od tih su siledžije iz Sirije, Mijanmara i Sudana, jedinih dijelova svijeta kojima bi se MKS, očito smatraju urednici Washington Posta, trebao baviti.
Praktički do jučer tako je zaista i bilo, a MKS je, zbog toga što je proganjao isključivo vojne i političke vođe iz zemalja globalnog juga, učestalo bio prozivan za rasizam i kolonijalni mentalitet. Ovoga puta učinio je povijesni iskorak i okomio se na moćnu saveznicu SAD-a, pokazavši time da možda ni dan kada će za nekim američkim dužnosnikom biti izdana potjernica nije tako dalek.
Važno je što sud koji ima tako širok legitimitet prvi put izdaje uhidbeni nalog za osobe koje su u državnom vodstvu neke zemlje koja se smatra saveznicom Zapada. U tom smislu, poslana je poruka da nitko nema poseban status i da se svatko, ako postoji sumnja da čini zločine, može naći pred sudom ako on ima jurisdikciju, kaže Iva Vukušić
Tročlano vijeće MKS-a objavilo je 21. studenog priopćenje koje je Izrael obilježilo kao zločinačku državu jer se u njemu navodi da su najviši izraelski dužnosnici vjerojatno odgovorni za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i zločine protiv čovječnosti. Period na koji se odnose ove sumnje počinje 8. listopada 2023. i proteže se do "najmanje 20. svibnja 2024." kada je tužilaštvo podnijelo naloge za hapšenje. Naime, ti su nalozi objavljeni još u svibnju, ali je sud nakon toga razmatrao dvije žalbe Izraela u kojima je on osporavao nadležnost MKS-a. Vijeće suda sada je te žalbe odbacilo i time aktiviralo naloge.
Netanjahu i Galant su, navodi vijeće, namjerno i svjesno uskraćivali civilnom stanovništvu u Gazi hranu, vodu, lijekove, gorivo i električnu energiju, odnosno ometali dostavu humanitarne pomoći usprkos upozorenjima i apelima niza relevantnih organizacija, među kojima su i Vijeće sigurnosti UN-a i glavni tajnik UN-a. Zbog toga, navodi vijeće MKS-a, postoje opravdani razlozi za vjerovanje da Natanjahu i Galant snose krivičnu odgovornost za ratni zločin izgladnjivanja kao metode ratovanja.
Ovo uskraćivanje "stvorilo je životne uvjete iskalkulirane s ciljem uništenja dijela civilnog stanovništva Gaze" i "uzrokovalo ekstremnu patnju i stradanja", što predstavlja zločin protiv čovječnosti i druga nehumana postupanja. Budući da je stanovništvo targetirano na temelju njihove političke, odnosno nacionalne pripadnosti, ove akcije kvalificiraju se i kao ratni zločin progona, zaključilo je vijeće MKS-a. Vođa Hamasa Muhamed Daif, za kojega se ne zna je li živ, također je optužen za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine ubojstva, istrebljenja, mučenja i seksualnog nasilja, a tjeralica je bila izdana i za još dvojicom vođa Hamasa, Ismailom Hanijom i Jahjom Sinvarom, no njih je ubila izraelska vojska.
Otkada je Rimski statut MKS-a stupio na snagu u srpnju 2002. godine pristupile su mu 124 države, među kojima nisu SAD, Kina, Rusija, a ni Izrael. To znači da je sud nemoćan da državljane tih zemalja privede na suđenje, no svaka članica koja je potpisnica obavezna je uhapsiti osobu za kojom je MKS izdao tjeralicu ako ta osoba dođe na njezino tlo.
Sve članice Evropske unije ujedno su i članice MKS-a, članice su i Švicarska, Japan, 33 države Afrike i sve države Latinske Amerike izuzev Kube i Haitija, te uz Palestinu, kao jedine arapske potpisnice, Jordan i Tunis. Palestina je pristupila 2015. godine, zahvaljujući čemu MKS crpi svoju nadležnost nad svim palestinskim područjima. Jurisdikcija suda može se protegnuti i na države koje nisu potpisnice Rimskog statuta ako to zatraži Vijeće sigurnosti UN-a, što se i dogodilo u slučajevima sudanskog predsjednika Omara al Bašira 2005. godine i libijskog predsjednika Moamera Gadafija 2011. U slučaju Izraela nije vjerojatno da će Vijeće sigurnosti narediti izručenje Netanjahua i Galanta zbog prava veta SAD-a, dok je s druge strane sud 2023. izdao nalog za hapšenje Vladimira Putina, iako je Rusija također članica Vijeća sigurnosti UN-a a nije članica MKS-a.
Povjerenik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell rekao je da je nalog obavezujući za sve EU članice, no jedine koje su dosad otvoreno rekle da će postupiti u skladu s njime su Nizozemska i Francuska, dok je mađarski premijer Viktor Orbán Netanjahua pozvao u službeni posjet. Velika Britanija i Njemačka nisu se izjasnile, a hapšenje Netanjahua podjednako je nezamislivo i na tlu SAD-a, čiji je novi-stari predsjednik Donald Trump 2020. godine čak bio uveo sankcije protiv osoblja MKS-a zbog istrage američkih zločina u Afganistanu.
Iva Vukušić (Foto: Robin Berghuijs)
Postavlja se stoga pitanje kakav je praktičan značaj ove pravosudne akcije MKS-a ako ona vjerojatno nikada neće biti provedena. O tome smo za komentar upitali dr. Ivu Vukušić, povjesničarku međunarodnog prava na Sveučilištu Utrecht, koja smatra da je, "unatoč praktički nepostojećim šansama za uhićenje, u pitanju odluka sa dalekosežnim i važnim posljedicama" odnosno "potencijalan alat za druge inicijative, primjerice za prestanak isporuke oružja Izraelu za tekuće operacije".
- Važno je što sud koji ima tako širok legitimitet prvi put izdaje uhidbeni nalog za osobe koje su u državnom vodstvu neke zemlje koja se smatra saveznicom Zapada. U tom smislu, poslana je poruka da nitko nema poseban status i da se svatko, ako postoji sumnja da čini zločine, može naći pred sudom ako on ima jurisdikciju. Sud je ovisan o suradnji zemalja da provodi uhićenja i pristupi dokazima, da dođe do dokumenata i svjedoka, i nema svoju policiju. No, ovaj korak pokazuje da se tužiteljstvo usuđuje pokretati istrage i protiv zemalja koje su moćne i koje imaju moćne saveznike i da se usudi suprotstaviti napadima i pritiscima koji dolaze iz Izraela, iz Senata SAD-a ili trenutno Mađarske u Europi. Sada je trenutak da sve zemlje članice, uključujući Hrvatsku, jasno stanu u obranu suda i podrže njegov rad, to je jedini principijelan stav - rekla nam je Vukušić, dodavši da je licemjerno sada napadati Sud, kao što to radi Joe Biden, dok su se ti isti veselili kada je izdan uhidbeni nalog protiv Vladimira Putina usprkos tome što Rusija, kao ni Izrael, nije članica MKS-a.
Ona dodaje i da su takvi nalozi doživotni, pa će se Netanjahu i Galant "morati okretati i paziti gdje će putovati čak i kad jednog dana budu u penziji".
- Međunarodna pravda i sudovi djeluju isto protiv svih i za sve žrtve ili ne ispunjavaju svoju zadaću. Izrael je godinama izbjegavao odgovornost za diskriminaciju, ugnjetavanje, oduzimanje zemlje, gradnju ilegalnih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali i drugo. Istovremeno s ovim slučajem u tijeku je i predmet za genocid pred Međunarodnim sudom pravde koji je pokrenula Južnoafrička Republika zbog tekućih napada u Gazi. Sve to zajedno govori nam da se dosta toga mijenja u svijetu međunarodne pravde i da možda, ipak samo možda, postoji šansa da to postane sustav koji štiti sve jednako i ne zaobilazi istrage protiv moćnih i bogatih - kaže naša sugovornica.
Što se tiče pritisaka na sud koje Vukušić spominje, one najveće činio je upravo sam Izrael, o čemu je u svibnju detaljno izvijestio izraelski neovisni portal +972, nakon što je, zajedno s također izraelskim portalom Local Call i britanskim Guardianom, proveo opsežno istraživanje o desetljeće dugoj izraelskoj špijunskoj operaciji protiv MKS-a. Već nakon što je MKS u srpnju 2014. utvrdio svoju jurisdikciju nad palestinskim područjima, tadašnja glavna tužiteljica Fatou Bensouda otvorila je preliminarnu istragu o izraelskim zločinima. Odmah zatim u Izraelu je osmišljena operacija u kojoj su sudjelovali unutarnja i vanjska obavještajna služba, Šin Bet i Mosad, kao i vojnoobavještajna služba, nekoliko ministarstava, dužnosnici vojske i pravnici iz kabineta premijera.
Prema izjavama izvora ukupno je nadzirano 60-ak osoba, od kojih su polovica Palestinci, a druga polovica državljani drugih zemalja. Među njima su Bensouda i još deseci dužnosnika MKS-a i UN-a, kao i članovi četiri palestinske organizacije za ljudska prava i njihovi izvori, obični Palestinci. Cilj operacije bio je dvostruk, da izraelski pregovarački tim, koji se s Bensoudom susretao u tajnosti, tužiocima podastire obmanjujuće informacije kako bi kod njih razvio sumnje u utemeljenost optužbi, te da tužilaštvo istovremeno uvjeri da će Izrael samostalno istražiti zločine, čime po principu proporcionalnosti MKS gubi nadležnost.
Bensouda je preliminarnu istragu završila 2019. i potom od suda zatražila da se očituje o nadležnosti, što je sud učinio 2021. Tada su prestali i tajni sastanci u Haagu, ali ne i prisluškivanje, za koje se koristio i sveprisutni izraelski špijunski softver Pegasus. Bensoudu je na mjestu glavne tužiteljice 2021. zamijenio britanski odvjetnik Karim Khan, koji je u početku oklijevao pokrenuti punu istragu, ali je nedugo nakon početka izraelske genocidne operacije u Gazi odlučio ići dalje. Khan je, inače, optužen za seksualno uznemiravanje kolegice sa suda, o čemu se saznalo dva tjedna nakon početka izraelske operacije, a interna istraga o tome tek je u početnoj fazi.
Istraga o izraelskim zločinima, međutim, daleko je širi poduhvat čak i od trenutnog glavnog tužitelja, a njezin značaj za Palestince ne može se precijeniti. "Ove potjernice imaju golemu simboličku i pravnu težinu", rekao je nedavno u intervjuu Radži Surani, direktor Palestinskog centra za ljudska prava, jedne od četiri palestinske organizacije koje su pomagale tužiteljstvu i koje su nezakonito nadzirale izraelske tajne službe.
"One su pobjeda principa međunarodne pravde i predstavljaju kritičan korak prema kažnjivosti za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Time se šalje snažna poruka da nitko nije iznad zakona, čak ni vođe država koje imaju golemu vojnu i političku moć", smatra palestinski pravnik.
