Načelnik Stožera civilne zaštite RH i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je uoči ovotjednog otvaranja terasa ugostiteljskih objekata da razmak među stolicama treba biti najmanje metar i pol, a među stolovima najmanje tri metra. "Naglasak je na razmaku (...) da ne bismo dobili situacije u kojima je čovjek na čovjeku", naglasio je Božinović.
I dok je tom dijelu uslužnog sektora naloženo strogo provođenje navedenih i ostalih epidemioloških mjera, dotle se primjerice u javnom prijevozu one tek deklarativno provode. Odluka Stožera kojom je do 15. ožujka produžena mjera koja propisuje da u javnom prijevozu smije biti popunjeno najviše 40 posto raspoloživih mjesta posve je neprovediva: fraza "čovjek na čovjeku" u razna je doba dana pravilo u ionako kaotičnom i neredovitom zagrebačkom prijevozu, gdje nije održiv razmak ni od pola metra pa se srednjoškolci, penzioneri i radni ljudi, riskirajući prijenos zaraze, vozikaju kao u stara dobra pretpandemijska vremena. I nikom ništa.
Nakon incidenta s privođenjem građana u Splitu članovi Stožera nisu našli za shodno javno se ispričati građanima zbog doživljenih neugodnosti, već se Božinović pozvao na internu kontrolu MUP-a
Navedeni primjeri ilustracija su odluka koje, otkako je koronavirus stigao i u Hrvatsku, donosi Stožer civilne zaštite RH, koji je lanjskog 20. veljače osnovala Vlada: godinu njihova mandata obilježilo je, između ostalog, donošenje nedosljednih i ponekad zakašnjelih odluka i mjera, njihova selektivna provedba i povremena nejasna prezentacija javnosti, ali zato izrazito jasna politiziranost. Očit je pritom nedostatak samokritičnosti članova Stožera kojih je formalno 27, ali njegovu jezgru zapravo čini dobro uštiman kvartet koji se međusobno pokriva i štiti te ispod tog oklopa nije sklon preuzeti odgovornost za promašene ili zakašnjele poteze u aktualnoj korona-krizi. Umjesto toga odgovornost najčešće prebacuju na građane, o čemu će biti riječi i u nastavku teksta. Također, razložne kritike šire javnosti, ali i dobrog dijela javnozdravstvene struke, Stožer rijetko kad uvažava i na njih argumentirano odgovara.
Nakon početnog smirenog odgovora na pandemiju, Stožer se ubrzo našao u neprilici zbog isprva nejasnih, a potom, pokazat će se, promašenih smjernica o učinkovitosti maski u zaštiti od virusa. Krunoslav Capak, istaknuti član Stožera i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, uvjeravao je lani u ovo vrijeme javnost da nema smisla od zdravih ljudi tražiti da nose maske prilikom ulaska u trgovinu. "Oni koji su bolesni – dobro je da nose maske, prilikom kihanja ili sličnog, ali nije nužno. Nismo dali preporuke za nošenje maske za osobe koje su zdrave niti mislimo da su te preporuke korisne", kazao je tada Capak.
Potom je lanjskog 19. ožujka Stožer civilne zaštite uveo lockdown zabranivši, između ostalog, održavanje svih javnih događaja i okupljanje više od pet osoba na jednom mjestu, što je krajem istog mjeseca bio signal dvojici policajaca u civilu da pod izlikom da interveniraju zbog zabrane okupljanja privedu dvije žene u Splitu koje su krenule u šetnju. "Gospođo, koji vam je kurac? Ovo je radi vašeg dobra", učtivo se pritom obratio jednoj od njih policajac. Priveden je i muškarac koji im je priskočio u pomoć reagirajući na neprilično ponašanje policije, s obzirom na to da njih dvije nisu prekršile nijedan zakon ni upute Stožera, ali ga je policija oborila na pod pred djecom i suprugom. Nakon tog incidenta Božinović i ostali članovi Stožera nisu našli za shodno javno se ispričati građanima zbog doživljenih neugodnosti, već se ministar unutarnjih poslova pozvao na internu kontrolu MUP-a, koja je policajce nakon objave videosnimke događaja samo upozorila zbog takvog postupanja.
Krunoslav Capak je snimljen kako sjedi na kutiji tek dopremljenog cjepiva, Alemka Markotić je na Stepinčevo kršila mjere o ograničenju okupljanja, a onda je buknula afera o cijepljenju preko reda
Selektivnu primjenu mjera i kazni za trajanja lockdowna lanjskog ožujka i travnja najbolje je osjetio jedan poljoprivrednik nedaleko Varaždina: zato što je nakratko izašao iz samoizolacije – a pritom nije imao simptome bolesti – kako bi traktorom na polje odvezao stajski gnoj, kažnjen je s osam tisuća kuna. Za to vrijeme u nekim su se crkvama neometano i bez ikakvih sankcija održavale mise, s evidentnim posljedicama po širenje epidemije. Okupljanja na misama pridonijela su širenju virusa, pri čemu se veći broj osoba zarazio 19. ožujka na blagdan svetog Josipa u Župi solinskih mučenika, baš na dan kad je donesena odluka o zabrani održavanja svih javnih događaja. Pedesetak vjernika istog je dana sudjelovalo i na misi u šibenskoj Župi sv. Ante Padovanskog, sagrađenoj usred Šubićevca, koja i inače svakodnevnom zaglušnom zvonjavom remeti mir građana tog kvarta. Stožer će otada višekratno i očigledno favorizirati Crkvu.
Pandemija se koristila i za nategnute usporedbe s ratom, a u kreiranju takve slike u početku su sudjelovali i brojni mediji. "Mi smo u ratu. Rat nosi žrtve. Smrt postaje dio naše svakodnevice. Nema predaje", neki su od medijskih naslova. Zvonimir Frka-Petešić, predstojnik ureda premijera Andreja Plenkovića, na Twitteru je objavio kako na prozoru pjeva "Moju domovinu". Članovi Stožera unaprijed su proglašavani herojima i heroinama, nasuprot kojih stoje negativci: sumnjivi građani koji navodno krše mjere pa ih treba prijaviti, nevladine i manjinske udruge koje uvijek nešto zahtijevaju, kao i oboljele osobe i oni koji su potencijalno s njima bili u kontaktu.
Ministru zdravstva i pridruženom članu Stožera Viliju Berošu, koji je u početku zbog svoje odmjerenosti uživao simpatije građana, čak se ukazala peta kolona koja, kako je kazao, postoji u svakom ratu. Sumnje je iznio na temelju informacija da pojedini liječnici navodno namjerno sklanjaju zaštitnu opremu s polica kako bi stanje prikazali lošim. U ratnoj retorici pridružila mu se i dojučerašnja medijska heroina Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, također pridružena članica Stožera. Ona je potencijalne prekršitelje samoizolacije usporedila s teroristima koji u trgovačkom centru pucaju iz puške, nazvavši ih – bioteroristima.
Stožerne maske do kraja su pale s početkom priprema za srpanjske parlamentarne izbore. Strategija "plesa s virusom" uz popuštanje određenih epidemioloških mjera u svibnju (rad ugostiteljskih objekata, održavanje treninga, rad teretana itd.) pogodovala je HDZ-ovoj predizbornoj kampanji, što se potom dobrim dijelom pretvorilo u brigu za osiguranje njegove pobjede. Svoje pravo lice Stožer je pokazao i odlukom da na izborima mogu glasati i osobe koje se nalaze u samoizolaciji – ono što je do jučer bilo kažnjivo, u političke svrhe odjednom postaje prihvatljivo. "Ljudi u samoizolaciji nisu bolesni, oni su bili u kontaktu s nekim od zaraženih, samo imaju veću šansu da postanu bolesni (...) No i ako stave masku i nemaju simptome i dođu glasati, ne bi trebalo biti problema", izjavio je tada Krunoslav Capak, za kojeg se otkrilo da je član HDZ-a.
Tako je 5. srpnja, pod mjerama Stožera koje su mu išle na ruku, HDZ osvojio novi četverogodišnji mandat. U izbornoj noći ministar Beroš, poput većine svojih stranačkih kolega, nije imao zaštitnu masku, premda je njezino nošenje tako revno u ime Stožera propagirao i građanima prijetio kaznama. Zanimljivo je podsjetiti se i statistike koja kaže da je nakon popuštanja mjera od 22. svibnja do 15. lipnja u 23 dana bilo svega 12 registriranih građana zaraženih virusom, dok se ulaskom predizborne kampanje u završnicu, od sredine lipnja do 3. srpnja, u periodu od samo 19 dana zarazilo čak 822 ljudi, što je Stožer pripisao obiteljskim okupljanima i vjenčanjima.
Na nekonzistentnost Stožera i njegovu nejasnu komunikaciju s građanima upozorio je i Marko Kutleša, šef Odjela intenzivne njege na Klinici dr. Fran Mihaljević, dodavši da se olako krenulo s popuštanjem mjera, da se nisu tako lako trebale otvoriti granice i da bi zdravlje trebalo biti na prvom mjestu; njegov je dojam bio i da su se na osnovu bolesti skupljali politički poeni. "Teško da bi bilo koji epidemiolog sam išao na tako naglo otvaranje. Činjenica je da se sve manje pitalo struku, a pita ih se tek sad kad se situacija iznova zahuktala. U međuvremenu se radilo po čisto političkoj odluci", kazao je Kutleša.
Ujesen je Ustavni sud legalizirao HDZ-ov koncept upravljanja korona-krizom. Postupajući po ranije podnesenim građanskim pritužbama na ustavnost odluka i ovlasti Stožera, presudili su – uz protivljenje sudaca Andreja Abramovića, Lovorke Kušan i Gorana Selanca – da je postojanje i djelovanje Stožera utemeljeno u Ustavu, a da je problematična jedino odluka o zabrani rada nedjeljom.
U isto vrijeme Stožer je polako započeo zbrajati posljedice štetnih ljetnih odluka, kad su zbog spašavanja turističke sezone otvorene granice i kad su nesmetano radili noćni klubovi, a dopuštena su i veća okupljanja građana na proslavi Gospe Sinjske i na hodočašću u Mariju Bistricu. Broj novozaraženih povećao se u listopadu s dotadašnjih nešto više od tisuću na 2.776 dnevno, udvostručen je broj hospitaliziranih osoba i onih na respiratoru. Epidemiolozi ubrzo gube kontrolu nad infekcijom, a kontakti oboljelih prestaju se pratiti. Nastao je kaos u bolnicama: liječnici anonimno dojavljuju o manjku opreme, lijekova i hrane, veledrogerije zbog višemilijunskog duga države obustavljaju isporuku lijekova bolnicama. Stožer stoga 27. listopada zabranjuje okupljanja više od pedeset ljudi na jednom mjestu, svadbe i sprovodi limitirani su na 30 ljudi, zabranjena je prodaja alkoholnih pića nakon ponoći, kafići i restorani mogu raditi do 22 sata, ali... Opet nisu svi jednaki: Stožer je iz mjera izuzeo vukovarsku kolonu sjećanja, odnosno odlučio je da neće biti nikakvih ograničenja broja sudionika na Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i na žrtvu Vukovara i Škabrnje. "Važno je istaknuti da su naši branitelji znali čuvati jedan drugoga i svoje obitelji i u Domovinskom ratu, a to znaju činiti i danas", kazala je Alemka Markotić, premda je zajedno sa svojim suradnicima kao izvor zaraze ranije apostrofirala obiteljska druženja. U Stožeru se istodobno nadaju da će svi oni koji žele dobro hrvatskim građanima prijaviti veća okupljanja u privatnim stanovima i kućama.
Nekoliko dana poslije Hrvatska već zbraja više od četiri tisuće zaraženih dnevno, ruše se i neslavni rekordi broja umrlih. U blagdanski se prosinac ulazi sa zatvorenim ugostiteljskim objektima i zabranom kućnih okupljanja više od deset ljudi. Stožer je bez posebnog osvrtanja dočekao i javni apel 26 znanstvenika i liječnika, među kojima su i pojedini članovi Vladinog znanstvenog savjeta koji su u javnosti iznosili preporuke za prevladavanje javnozdravstvene i društvene krize. A te preporuke mogu stati u jednu jednostavnu i izvedivu rečenicu: nužno je osigurati kvalitetne i transparentne informacije o širenju zaraze. "Trebalo bi više testirati, poštenije komunicirati i manje politizirati", poručili su potpisnici apela.
Ništa zato, članovi Stožera nastavili su po svome: Krunoslav Capak snimljen je kako sjedi na kutiji tek dopremljenog cjepiva, Alemka Markotić je na Stepinčevo kršila mjere o ograničenju okupljanja, a kao vrhunac buknula je afera o cijepljenju preko reda očito povlaštenih slojeva građana. I baš taj otužni detalj u trenutku kad Hrvatska, ali i druge zemlje Unije, doživljava fijasko oko nabave cjepiva, ogledni je primjer neodgovornog upravljanja zdravstvenom krizom. Ministar Beroš najavio je istragu, ali ona već u startu, kako vidimo, zapinje u birokratskim labirintima. Od odgovornosti za mizernu procijepljenost i manjak nade u skorašnje savladavanje epidemije nije aboliran ni krajnje politizirani Stožer za civilnu zaštitu RH, koji je prema planu cijepljenja predviđen za asistenciju Zavodima za javno zdravstvo koji organiziraju distribuciju i preuzimanje cjepiva na terenu.
U srijedu, na dan zaključenja ovog teksta, na sprovodu zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića natiskalo se više od tisuću ljudi, među njima i brojni političari, dok je inače u takvim prilikama dozvoljeno okupljanje najviše 25 osoba. Stožer je opet mlako reagirao. Niz se nastavlja...