Umjesto početka masovnijeg cijepljenja u Hrvatskoj kako bi se kontrolirala epidemija koronavirusa, na snazi je preporuka o pojačanom nadzoru protuepidemijskih mjera koja uključuje i kažnjavanje neposlušnih građana. Upute koje je prošloga tjedna Davor Božinović, načelnik Stožera civilne zaštite RH i ministar unutarnjih poslova, odaslao županijskim stožerima i područnim uredima civilne zaštite mogu se (iš)čitati kao skup restriktivnih mjera donesenih kao očita protuteža činjenici da je od početka cijepljenja u Hrvatskoj prije tri mjeseca, prema pisanju medija, procijepljeno tek 311.448 građana, odnosno 21 posto od ukupno 1.502.700 onih koji spadaju u prioritetne skupine: starije od 65 godina, kronične bolesnike, zdravstvene i radnike u domovima za starije osobe kao i njihove korisnike. Taj podatak, zatim onaj o procijepljenosti na razini županija kao i brojku o zaprimljenim i iskorištenim cjepivima pokušali smo provjeriti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, no do zaključenja ovog broja u srijedu poslijepodne odgovor nismo zaprimili.
Kako bilo da bilo, neuspješnost kampanje cijepljenja, za koju odgovornost snose i institucije EU-a, posebno nakon lakomislenih pregovora s farmaceutskim tvrtkama koje i dalje mimo potpisanih ugovora s državama ne isporučuju dogovorene doze cjepiva, ilustrira i podatak da se Hrvatska u tom segmentu nalazi među (naj)lošije rangiranim državama u Uniji. Da smo daleko od procijepljenosti koja bi jamčila zaštitu od virusa konstatirao je i predstojnik Klinike za infektologiju KBC-a Split Ivo Ivić poručivši građanima da drže distancu, peru ruke, drže se svoje obitelji i svoje kuće.
Sve to već znamo i svakodnevica je ista već više od godinu dana – za jedne nepodnošljiva, za druge podnošljivija – a restrikcije dolaze u trenutku kada i kod nas dominira britanski soj virusa koji je, prema izvješćima epidemiologa, više zarazan i izaziva teže kliničke slike kod hospitaliziranih, posebno mlađih radno sposobnih osoba. "Sigurno je da oni koji budu kršili mjere neće imati pravo na kompenzaciju. S jedne strane dobivaš naknadu od države, a s druge se ne pridržavaš epidemioloških mjera", izjavio je pritom Davor Božinović.
Država i epidemiolozi krivce za sve veće brojke oboljelih od Covida-19 pronalaze prije svega u nepoštivanju protuepidemijskih mjera u ugostiteljstvu i trgovinama te nenošenju maski, a zatim i u privatnim okupljanjima i javnom prijevozu. "Dramatično je to što su se ljudi naglo opustili, prebrzo su izašli na ulice i to nam je veliki problem. Kada će ljudi shvatiti da su okupljanja, blizina odnosa i nenošenje maski ključni za prijenos virusa?" upitala se pak Dijana Mayer, epidemiologinja iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Ne ulazeći u razloge tolike zapanjenosti epidemiologa zbog prirodne ljudske potrebe za svježim zrakom, treba reći da se u isto vrijeme širenje zaraze u školama uglavnom nekritički tolerira, premda zbog čestih samoizolacija trpe i učenici i nastavnici i roditelji, dok o potencijalnom širenju virusa za vrijeme vjerskih obreda u crkvama nema ni riječi, premda se i u tim objektima ljudi okupljaju.
Novosti su pokušale doznati na koji način rade pojedini lokalni stožeri u okolnostima preporuka o pisanju kazni. U Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja je nakon Primorsko-goranske trenutno druga po broju zaraženih stanovnika, upućen je poziv lokalnim razinama komunalnog redarstva i civilne zaštite na pojačanu suradnju s policijom. Nije trebalo dugo čekati: u Splitu je mobilizirano 28 pripadnika Civilne zaštite, pridodanih komunalnim redarima i raspoređenih na sedam gradskih lokacija, kako bi do 2. travnja nadzirali provedbu epidemioloških mjera.
Odgovorne u Stožeru civilne zaštite Primorsko-goranske županije upitali smo pak na koji način kane provesti preporuke o pojačanom nadzoru prije svega privatnih i javnih okupljanja i javnog prijevoza, koje je na njihov prijedlog propisao nacionalni Stožer. Odande su nam kurtoazno nabrojali državna tijela nadležna za kontrolu navedenih mjera, poput Državnog inspektorata, policije i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koje je zaduženo također za kontrolu javnog prijevoza putnika. Naveli su i da su ta tijela sukladno zakonskim ovlastima dužna sankcionirati prekršitelje mjera. Na pitanje kažnjavaju li već državni inspektori, do zaključenja broja također nismo dobili odgovor.
No javili su nam se iz Zagrebačkog električnog tramvaja (ZET) kojima smo postavili pitanje koliki je broj tramvaja i autobusa koji svakodnevno prometuju područjem grada Zagreba u odnosu na broj koji je prometovao prije 2. ožujka, kada je Stožer civilne zaštite Grada Zagreba u svrhu protuepidemijskih mjera preporučio uvođenje dodatnih prometala kako bi se u njima izbjegle česte gužve. Ali odgovor nije bio precizan. "Naglašavamo da je monitoringom na terenu utvrđeno kako dnevna popunjenost kapaciteta u vozilima iznosi do 30 posto, čemu u prilog ide rad od kuće koji je velik broj poslodavaca omogućio svojim djelatnicima (...)", piše u dopisu koji je potpisao Domagoj Zeba iz odnosa s javnošću ZET-a.
Ana Vračar, članica udruge Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID) koja se bavi javnozdravstvenom politikom, kaže za Novosti da se podrazumijeva da ponašanje ljudi i osobna odgovornost igraju važnu ulogu u ublažavanju posljedica pandemije, ali da se sva odgovornost ne može svaliti na pojedince i onda kažnjavanje predstaviti kao glavni dio odgovora na pandemiju.
- Slično kao i u slučaju drugih javnozdravstvenih problema, npr. onih u vezi tjelesne mase, promjene ponašanja mogu nas dovesti do određenog napretka ili stabilizacije situacije. Iza te točke, za poboljšanja i pogoršanja odgovorni su oni koji su zaduženi za organizaciju zdravstvene zaštite i drugih mehanizama socijalne zaštite. Ako oni ne osiguraju adekvatnu podršku u pridržavanju mjera ili ako se iz drugog razloga poljulja povjerenje građana u tu skupinu ljudi, onda govorimo o problemu u vezi načina na koji se situacijom upravlja, a ne o problemu u ponašanju stanovništva - ističe Ana Vračar.
Ako je takva vrsta povjerenja, domeće naša sugovornica, u ranim počecima pandemije i bila prisutna u Hrvatskoj i EU-u, poslije je poljuljana zbunjujućim objašnjenjima, čestim predomišljanjima i ponekad kontradiktornim ponašanjem samih članica i članova Stožera.
- Ako se povjerenje ne uspije povratiti, ne moramo se nadati boljim rezultatima. Kako bi se vratilo, bit će potrebno da oni koji protupandemijskim odgovorom upravljaju preuzmu odgovornost za vlastiti rad, kao što traže od ljudi da preuzmu odgovornost u svakodnevnom životu - kaže naša sugovornica.
Suglasni smo da nije iznenađenje da u Hrvatskoj loše ide s cjepivima i cijepljenjem: uz manjkavu distribuciju i manje odlučan pristup cijepljenju, ali i često zbunjujući način na koji se razgovara o cjepivima s obzirom na njihove moguće nuspojave, postavlja se pitanje koliko je uopće fer očekivati od lokalnog sustava javnog zdravstva, koji je godinama podfinanciran, da iznese takvu veliku operaciju bez dodatnih kadrova i jačih financija. Stožeri civilne zaštite, recimo i to, zaprimili su i upute po kojima trebaju razmotriti mjere kako bi njihovo područje bilo epidemiološki sigurno za ovogodišnju sezonu i, kako se nadaju, veći dolazak turista.
I sve to dok u Europi u ovom trenutku traje novi lockdown s neizvjesnom završnicom.
