Opozicija protiv, pozicija, uz određene ograde – za! Očekivan je to ishod saborske rasprave u srijedu nakon što je Odbor za pravosuđe, dan ranije, prihvatio Vladin prijedlog o imenovanju Zlate Hrvoj Šipek za glavnu državnu odvjetnicu.

Zastupnici su prigovarali zašto se glavna tužiteljica bira na kraju ovog saborskog mandata (Miro Bulj, Most), pitali da li je kandidatkinja bila članica Saveza komunista Jugoslavije (Hrvoje Zekanović, Suverenisti) i posebno – zašto je izostavila borbu protiv korupcije prilikom jučerašnjeg predstavljanja.

Milorad Pupovac, u ime Kluba zastupnika SDSS-a, rekao je da je izbor tako važne pozicije posao i Vlade i Sabora. Kazao je i da broj kandidatkinja i kandidata za državnog odvjetnika – bilo ih je šest - pokazuje da je sve manje onih koji pokazuju interes za bitne funkcije te da se ljudi od struke i autoriteta klone ovakvih pozicija.

- Ako mi iz politike šaljemo dvosmislene iskaze o pozdravu ‘Za dom spremni’ pa što će onda reći ljudi koji sude o tome? Što misliti ako mi smatramo da jedan ratni zločin treba suditi do devetog koljena, a drugi ne treba jer se naprosto moglo minirati, ubijati, odvoditi, protjerivati… Namjerno govorim ovim riječima, jer upozoravam da je takvo ponašanje zapriječeno kaznama međunarodnog humanitarnog prava. Sad će se netko javiti pa reći ‘Pupovac misli samo na Srbe’, a to nije istina. Za mene je stradanje Hrvata u Vukovaru, u Erveniku koje je spomenuo Zekanović, u Škabrnji ili bilo gdje drugdje jednako bolno kao i stradanje Srba po dalmatinskim selima, po zapadnoj Slavoniji ili u gradovima na početku izbijanja sukoba. Tu knjigu moramo zatvoriti da omogućimo Državnom odvjetništvu da autonomno radi. Da ih ne ucjenjujemo iz vlastitih političkih interesa, kao što to čine pojedinci s ciljem da dođu na vlast. Bilo je slučajeva da su neki dolazili na pozicije isključivo zbog toga, a vlast koja počiva na krivim razlozima - ne može biti dobra i ne može osigurati adekvatno pravosuđe. Imamo dovoljno primjera u prilog ovoj tvrdnji. Što se tiče konkretnog izbora, već sam rekao da nismo imali sreće s izborom glavnih državnih odvjetnika. Kandidatkinja o kojoj danas raspravljamo i koju biramo treba to imati na umu, i zbog sebe i zbog nas i zbog onoga što je osnova te dužnosti. Važno je da vratimo minimalno povjerenje u tu dužnost i njoj, i njenim zamjenicima i zamjenicama. Posebno građanima, kojima je povjerenje u institucije palo ispod minimuma. Trebamo pomoći da se uvjere da će i Vlada i ostali surađivati s policijom i da neće jedni druge opstruirati i stvoriti pretpostavke da DORH radi što je moguće bolje - kazao je Pupovac.

Pupovac je reagirao na Zekanovića koji je uputio pitanje Vladi i Ministarstvu pravosuđa je li Zlata Hrvoj Šipek bila članica Saveza komunista Jugoslavije te da li je članica masonske lože i zašto DORH nikad nije raspisao tjeralicu za ubojicama obitelji Čengić 1992. godine u općini Ervenik, bez obzira na pravomoćnu presudu.

Goran Aleksić u ime kluba zastupnika HAS-u, Snage, nezavisnih zastupnika i Nove politike, pitao je kandidatkinju za glavnu državnu odvjetnicu – umjesto koje je odgovore davao ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković - smatra li kaznenim djelom to što su trgovci, u ovom slučaju banke, svjesno i namjerno ugovarali nepoštene kredite s hrvatskim građanima, s njih 300.000 i time ih opljačkali za 20 milijardi kuna korištenjem nepoštenih ugovornih odredaba.

Aleksić je to usporedio s Francuskom, gdje je državni tužitelj gonio banke 2016 , a kazneni sud ove godine donio presudu kojom su francuska banka koja je ugovarala takve kredite osuđena i mora isplatiti kaznu u državni proračun i platiti ono što ih je opljačkala uz naknadu nematerijalne štete.

- Na to mi je kandidatkinja Zlata Hrvoj Šipek odgovorila da mi u našim zakonima nemamo temelje kakve imaju Francuzi. U Kaznenom zakonu itekako postoje temelji za ovo o čemu govorim, postoje kaznena djela o kojima se ovdje radi, a to su kazneno djelo prevare i zlouporabe povjerenja. Prema tome, kandidatkinja nije u pravu kada kaže da mi nemamo temelje. Imamo temelje jednake kao i Francuzi. Reći ću sada što su ti trgovci, te banke, u Hrvatskoj učinile, zbog čega bi DORH morao na temelju moje kaznene prijave i drugih, pokrenuti kazneni progon banaka koje su već osuđene u kolektivnom procesu. Banke su između 2004. i 2008. ugovarale nepoštenu klauzulu za što su i osuđene, ugovarale su nepoštene kamatne stope, a još uvijek nisu osuđene za nepoštene kamatne stope eura i kunskih kredita, jer u to vrijeme kada smo pokretali kolektivni sudski spor nije postojala svijest među građanima o tome da ih banke pelješe zbog kamatnih stopa. Banke su uzele građanima 15 milijardi kuna zbog nepoštenih CHF kredita i još pet milijardi kuna zbog nepoštenih kamatnih stopa. Mnoge obitelji su osiromašene, pala im je kupovna moć, a nasuprot tome banke su imale nepošten ekstra profit - objasnio je Aleksić.

SDP-ov Peđa Grbin kazao je da je cijeli postupak natječaja za glavnog državnog odvjetnika netransparentan i da se događao iza zatvorenih vrata.

- Kada su me pitali koga vidim na poziciji DORH-a, rekao sam da to mora biti osoba koja se pokazala u radu protiv korupcije i koja je pokazala da će se znati othrvati svakom sukobu interesa. Nažalost, postupak koji je prethodio današnjoj raspravi je bio sve samo ne transparentan, a kao da to nije dovoljno, kandidatkinja u svom programu rada zaboravlja na političku korupciju. Nitko od nas s ove strane Sabora ne zna koje ste dogovore iza zatvorenih vrata postavili - kazao je Grbin.

Zlata Hrvoj-Šipek je jučer pred članovima Odbora istaknula da se za mjesto glavne državne odvjetnice javila kako bi se stvorio kvalitetan okvir za rad i daljnje djelovanje DORH-a.

‘Onoga časa kad sam shvatila da se nitko od kolega iz DORH-a nema namjeru javiti, naprosto zato da se ne zaustave ustavni procesi, svojevrsni unutarnji preustroj koji nitko neće izvana registrirati, osjećala sam svoju obavezu dati svoj doprinos da se taj dio posla završi i da se stvori kvalitetan okvir za rad i daljnje djelovanje Državnog odvjetništva’, rekla je Hrvoj-Šipek.

Posao glavnog državnog odvjetnika nije odlazak na rasprave, već da koordinira i usklađuje rad na svim razinama DORH-a i osigurava jedinstvenu primjenu zakona, dodala je. Naglasila da je Zakonom o Državnom odvjetništvu iz 2018. godine započela ‘tiha, ali vrlo bitna reforma koja može doprinijeti stabilnosti i jačanju neovisnog pravosuđa’.

Sabor imenuje glavnog državnog odvjetnika na Vladin prijedlog, na četiri godine, uz prethodno mišljenje saborskog Odbora za pravosuđe.

Milošević: Pozdrav ‘Za dom spremni’ je društvena patologija

Boris Milošević iz SDSS-a govorio je o relativizaciji ustaštva, predstavljajući bilten Srpskog narodnog vijeća koji se odnosi na historijski revizionizam, govor mržnje i nasilja prema Srbima u 2019. godini.

- Pozdrav ‘Za dom spremni’ ima samo jedno značenje i jednu simboliku. On je simbol propalog ustaškog režima. Još 1992. tadašnji premijer je u Saboru govorio: ‘Ne mogu se prihvatiti makar marginalne pojave simbola i znakova poraženih snaga iz Drugog svjetskog rata.’ Drugi premijer je 2004. uklonio spomenike Mili Budaku i Juri Francetiću, a ta odluka je obrazložena time da je njihovo postavljanje bilo suprotno izvorišnim osnovama Ustava te da to šteti ugledu Republike Hrvatske koji je Vlada dužna štititi. Teško je, stoga, razumjeti da sve ove godine to pitanje stoji otvoreno i dovodi do relativizacije ustaškog režima, jačanja netolerancije i diskriminacije – kazao je Milošević i dodao da poruke mržnje, povici i grafiti ne predstavljaju samo komunalni ili pravosudni problem, već to prerasta u društvenu patologiju.

- SNV-ov Bilten stavlja naglasak na tri problema: na rehabilitaciju i normalizaciju ustaškog pozdrava, na antisrpsku kampanju određenih političkih stranaka i parapolitičkih aktera te naglasak na fizičke napade motivirane etničkom mržnjom. Kroz Bilten je vidljivo da je to sve isprepleteno i zašto je važno da probleme adresiramo, jer samo tako možemo adekvatno reagirati. Mogu se složiti sa zaključkom iz Biltena da je 2019. potvrdila dvije stvari: da je normalizacija ustaškog znakovlja i antisrpske retorike imala odraz u stvarnosti, što je vidljivo iz porasta fizičkog nasilja, kao i da je političko adresiranje problema srpske zajednice jako važno. I u tome ne bismo trebali biti usamljeni samo mi, zastupnici iz redova srpske nacionalne manjine, nego bi trebala postojati široka fronta zastupnika. Ako oko ičega u Europi postoji konsenzus, onda je to nulta tolerancija u pogledu rasne diskriminacije. Pozdrav ZDS je nedvojbeno ustaški pozdrav i kao takav je simbol tog režima koji se temeljio na rasizmu i rasnoj diskriminaciji: ljudi su bili ubijani i proganjani jer su pripadnici druge nacije, druge vjere i rase. Upravo zbog antifašizma, koji nam je zapisan u Ustavu i zbog ovih razloga koji sam naveo, pa i pijeteta prema žrtvama i njihovim potomcima, taj pozdrav ne bi smio imati pravo glasa u javnosti - zaključio je Milošević.