Ovogodišnja, 75. po redu obljetnica proboja iz ustaškog logora Jasenovac, održat će se u srijedu, 22, aprila u 11 sati. Zajednički će je obilježiti svi najviši državni dužnosnici, uz manjinske predstavnike i čelnike antifašističkih organizacija, i to prvi put zajedno od 2015. godine, Prijašnjih godina predstavnici antifašističkih udruga i nacionalnih manjina odbijali su zajedno s državnim vrhom komemorirati žrtve zločinačkog ustaškog logora NDH zbog revizionističkih stavova i mišljenja koji su dolazili iz tadašnje vlade.

Obilježavanje obljetnice posebno je i po tome jer će se zbog epidemije koronavirusa odvijati po posebnim pravilima. Na njoj će, uz premijera Andreja Plenkovića, sudjelovati predsjednik države Zoran Milanović, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac, predsjednik SABH-a Franjo Habulin, zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi te predsjednik Židovske općine u Zagrebu Ognjen Kraus. Njih sedmoro će, strogo pazeći na razmak, odati počast žrtava i položiti vijenac.

Ističući da se obljetnica obilježava ne samo u skladu s propisanim mjerama zaštite, nego i s historijskom odgovornošću, iz Srpskog narodnog vijeća naglašavaju da ne odustaju od svoje borbe protiv povijesnog revizionizma te da će povijest uvijek služiti kao inspiracija zla i njegova obnavljanja ukoliko se ne zaustave revizija i negacija koje će trajati sve dok se ne ukine podrška onima koji neskriveno umanjuju genocidni karakter NDH ili ga slave, kao i sve dok se ne omogući još veća podrška školama u obilascima Spomen-područja i dok Javna ustanova ne dobije mnogo veću društvenu i financijsku podršku za svoj rad.

'Naša ranija odluka da samostalno vodimo brigu o žalovanju i komemorativnom sjećanju na sve koji su u Jasenovcu život gubili polako, bolno, u uvjetima nezamislivih mučenja, otrgnuti od svojih bližnjih, na malene čija je smrt trajala duže nego njihov život, na sve one koji su u taj pakao bestijalnosti dospjeli kao komunisti i antifašisti, na one koji su učinili sve što su mogli ne bi li spasili djecu, na one koji su to zlo preživjeli i k tomu našli snage da o tome što su vidjeli svjedoče napisanom ili izgovorenom riječju i tako spriječe zaborav - ta odluka ostaje na snazi', objašnjavaju iz SNV-a

Dodaju da smatraju da smo još uvijek daleko od društva koje se umije nositi sa svojom teškom poviješću i razumjeti zašto je važno poznavati je čak i kada proces učenja o njoj graniči sa bolnim spoznajama o stravi i sumraku ljudskog uma, koji se u vrijeme NDH događao ne samo u Jasenovcu nego i na mnogim drugim mjestima neposrednog terora. Žalovanje i komemoriranje samo su dio aktivnosti i programa koje smo obavezni promišljati i diskutirati u okviru obrazovnog sistema, ali i u okviru drugih društvenih sfera. Ipak, nismo daleko od društva koje iskazuje namjeru i motivaciju da želi pokrenuti i moderirati te teške i neophodne procese. Upravo zato smo u dobroj vjeri odgovorili na poziv trojice predsjednika - Plenkovića, Jandrokovića i Milanovića - vidjevši u njemu važnu gestu, ističu u SNV-u.

'No, politika sjećanja je više od geste. Ovih smo dana svjedoci novih skrnavljenja mjesta sjećanja iz Drugog svjetskog rata. I ne čudi nas to. Sve dok su počinitelji tih strašnih zločina nepoznati našem obrazovnom sistemu bit će i ovovremenih nepoznatih počinitelja zločina, ne samo prema antifašističkim spomenicima i mjestima sjećanja, već i prema ideji o čovjeku i čovječnosti uopće. Povijest će uvijek služiti kao inspiracija zla i njegova obnavljanja, ukoliko ne zaustavimo njezinu reviziju i negaciju. To će se događati sve dok ne ukinemo podršku onima koji neskriveno umanjuju genocidni karakter NDH ili ga pak slave, sve dok ne omogućimo još veću podršku školama u obilascima Spomen-područja i dok Javna ustanova ne dobije mnogo veću društvenu i financijsku podrušku za svoj rad – sve dotle će današnje i buduće generacije svoju inspiraciju i dalje tražiti u ustaškim znakovima i ustaškoj ideji o državnosti. Što god da u konačnici bude stav naše države i društva, Srpsko narodno vijeće neće posustati na svome radu na drugačijoj kulturi sjećanja. Čak i kada nam se čini da ga nemamo, strpljenje je jedino što nam preostaje kakve god da su okolnosti u kojima tražimo nedvosmislenu, kontinuiranu institucionalnu i političku osudu NDH i distanciranje od njezina naslijeđa', ističu u saopćenju koje potpisuju predsjednik SNV-a Boris Milošević i predsjednik Savjeta SNV-a Pupovac.

- Nismo odustali od uobičajene komemoracije kakvu održavamo svake godine, nego smo je samo odgodili. U srijedu će predstavnici žrtava i države odati počast i položiti vijenac. To je najmanje i najviše što možemo napraviti sada – rekao je Habulin iz SABA-e.

Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb, prilikom gostovanja na N1 televiziji rekao je kako predstavnici žrtava pružaju ruku i žele da se započne otvoreno razgovarati o problemima koji tište ovu naciju i koji nisu riješeni godinama poput revitalizacije ustaštva i znamenja poput pozdrava ‘Za dom spremni‘.

Inače, predstavnici manjina već su ranije upozoravali vladajuće na širenje revizionističkih ideja. Podsjetimo, još krajem 2018. godine zastupnici  Pupovac i Kajtazi, te Kraus i Habulin, uputili su vladajućima apel ‘Tražimo osudu’ u kojem su upozorili na alarmantno širenje, dopuštanje i podršku revizionizmu i negacionizmu u današnjoj Hrvatskoj. U tom tekstu istaknuli su zabrinutost zbog sve brojnijeg i raširenijeg vrijeđanja sjećanja na žrtve NDH i pozvali odgovorne da osude takve događaje, umjesto da šalju svoje predstavnike na njih. ‘Tražimo da se u skladu s Ustavom i zakonom Republika Hrvatska odlučno i bezrezervno osudi i suzbije širenje mržnje prema pripadnicima naroda žrtava i antifašistima, kao i širenje neistina o zločinačkoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj sazdanoj na rasnim zakonima. Način na koji se prema tim pojavama odnose Savezna Republika Njemačka i Savezna Republika Austrija trebao bi biti način na koji bi se prema njima trebala odnositi i Republika Hrvatska.‘

U apelu su pobrojali primjere rastućih pokušaja revidiranja i krivotvorenja povijesti poput promoviranja revizionističkih knjiga o Jasenovcu, negiranja masakra u Glini, sudjelovanja državnih dužnosnika na komemoracijama u Zrinu i Vagancu, promocija knjige o ustaškom koljaču Vjekoslavu Maksu Luburiću i niz drugih.

‘U svim ovim primjerima nikako se ne iscrpljuju sve negacionističke i revizionističke manifestacije koje se odvijaju zadnjih godina, s naglaskom na zadnje mjesece, ali predstavljaju ogledan presjek djelovanja raznih organizacija i udruga, vjerskih i državnih institucija s ciljem likvidacije antifašističkog nasljeđa i rehabilitacije zločinačkoga NDH-a. Takva praksa izdvaja Republiku Hrvatsku u odnosu na sve države članice Europske unije kada je riječ o normalizaciji i rehabilitaciji fašističkog povijesnog nasljeđa’, zaključili su tada potpisnici apela.