U Davora Bernardića ne vjeruje više nitko, no čini se da se brojni SDP-ovci i dalje vode logikom da je od neizvjesne budućnosti bolja izvjesno loša sadašnjost.
Nešto više od godinu i pol dana nakon preuzimanja dužnosti predsjednika SDP-a Bernardić je izložen sve glasnijim kritikama, napuštaju ga donedavno bliski suradnici, njegovi kandidati gube na unutarstranačkim izborima, a njegove dosadašnje gafove gotovo je nemoguće pobrojati. Ipak, nedavne promjene Statuta omogućile su mu koliko-toliko lakši san jer je za njegovo rušenje oponentima sada uz zahtjev pet županijskih organizacija za predsjednikovom smjenom potrebna i potvrda Glavnog odbora SDP-a. Tako se Glavni odbor pretvorio u glavni problem i za jedne i za druge.
Sudeći prema neuspješnom ostvarivanju kvoruma u nekoliko posljednjih okupljanja, dobar dio članova i članica Glavnog odbora, od njih ukupno sto troje, za sada se pokušava držati po strani i čekati hoće li netko od glasnijih Bernardićevih izazivača zaista preći crtu nakon koje nema povratka. Taj bi izazivač u bitku morao ući s mišlju da neuspjeh znači napuštanje stranke i ispisivanje ne samo nove stranice, već čitave knjige. S druge strane, optimističniji članovi opozicijske struje nadaju se da će argumentima i ukazivanjem na opadajući rejting stranke Davora Bernardića uspješno natjerati na podnošenje ostavke.
- Bernardiću ostavka nikako nije opcija, svjestan je da je ovo za njega sve ili ništa. Jasno mu je da nema druge opcije. Drugu funkciju ne može osvojiti sam. Koliko god da ga lijepo zamolili i čime mu se god to argumentiralo, on naprosto ne razumije dubinu problema i ne želi otići - rekao je Novostima jedan istaknuti saborski zastupnik SDP-a.
Na unutarstranačkim izborima ove nedjelje Gordan Maras izašao je kao najveći pobjednik. Porazio je u drugom krugu izbora javnosti potpuno nepoznatog Denisa Hrestaka, predstavljenog kao Bernardićeva kandidata, i postao predsjednik zagrebačkog SDP-a. Neposredno nakon ostvarene pobjede uputio je otrovnu strelicu čelništvu SDP-a gotovo prepisanom rečenicom Davora Ive Stiera zbog koje se nedavno na Saboru HDZ-a mjerila snaga aplauza i zbog koje je Stier ostao bez funkcije političkog tajnika HDZ-a.
‘Nadam se da ljudi vide da je već promjena koja se dogodila u Zagrebu dobra za SDP. Ako nije prošla politika kontinuiteta, dogovora i klijentelizma, onda je to već sama po sebi dobra poruka’, rekao je Maras u razgovoru za Index, dok je za više medija odbio odgovoriti na pitanje treba li Davor Bernardić odstupiti.
Brojni naši sugovornici i Marasovi stranački kolege smatraju da ga, ipak, ne čeka Stierova sudbina.
- Maras zapravo odbija konkretno odgovoriti na pitanje o Bernardiću. On samo zvuči opasno, ali nije rekao ništa čime bi ugrozio njegovu poziciju, čini mi se da će se vrlo lako dogovoriti - kaže nam jedan od njih.
Sam Bernardić nedavno se javno zapitao: ‘Kako je moguće da dvije ankete agencije Ipsos Puls i 2x1 komunikacije daju znatno različite rezultate? Radi li se o ulasku u novu fazu politike u Hrvatskoj, gdje je sve dopušteno pa i možda manipulirati rezultatima anketa kako bi se prikrio nerad Vlade i njeno sustavno ignoriranje ustavnih vrednota.’ Više sugovornika s kojima smo ovih dana razgovarali uvjerava nas da je ono što Bernardić govori javno tek vrh sante leda. Tvrde da je predsjednik SDP-a potpuno uvjeren da njegova stranka nije pala na tek 18 posto podrške, na što ukazuju ankete, već da je njihova pozicija znatno bolja. I to je, smatraju, pokazatelj da će Bernardića biti nemoguće uvjeriti da se sam povuče.
Iako prošlotjedna medijska nagađanja fokus stavljaju na pitanje hoće li se unutarstranačka opozicija Bernardića pokušati riješiti prije ili nakon ljeta, sve se izglednijom čini opcija čekanja prvog ozbiljnijeg poraza na izbornom natjecanju.
- Opozicija Bernardiću nije ujedinjena, a sama činjenica da o detaljima plana čitamo u medijima ukazuje na to da su im šanse za uspjeh praktički nepostojeće. Ako o tome čita cijela zemlja, potpuno je jasno da je Davor Bernardić s cijelom akcijom upoznat od ranije i da čini sve što može da je zaustavi. Na to ukazuje i postavljanje Predraga Matića na mjesto koje je donedavno držao Gordan Maras u Klubu zastupnika. Pokušava koristiti njegov autoritet, ali i dovesti ga u poziciju gdje bi branjenjem Bernardića urušavao i svoju pregovaračku poziciju u budućnosti - rekao je Novostima sugovornik iz SDP-a.
Očigledni raskol i puzajući puč unutar SDP-a za Novosti je komentirao i Berto Šalaj, politički analitičar i profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
- Čini mi se da je SDP u jako nezavidnom položaju jer, ako se puč ne dogodi sada, Bernardić stranku vodi do izbora za Europski parlament u svibnju iduće godine, a onda SDP očekuje daljnja erozija. U tom smislu ima logike razmišljati o promjeni vodstva, ali s druge strane i eventualni puč, čak i ako bi bio uspješan, vodi do raskola stranke. Dugoročno je možda za SDP i dobro da dođe do raskola, ali kratkoročno gledano to bi se negativno odrazilo na njihov rejting. Promatrajući kako se postavlja, čini mi se da se Bernardić ne želi predati bez borbe - rekao je Novostima Šalaj.
Najistaknutiji kandidati za preuzimanje čelne pozicije SDP-a u ovom su trenutku Siniša Hajdaš Dončić i Peđa Grbin, obojica saborski zastupnici i članovi Predsjedništva stranke. Novostima je Peđa Grbin rekao da ne želi komentirati ta nagađanja, a Berto Šalaj podsjeća da je za prevagu na unutarstranačkim izborima jako bitan tajming.
- Obojica su isprofilirani kandidati, ali nemojmo zaboraviti da je jako važno kada će se izbori dogoditi. Stalno zaboravljamo da je Davor Bernardić slučajni predsjednik SDP-a jer je najprije od antimilanovićevske frakcije izabran Tonino Picula. U trenutku kada on iz nekih svojih razloga odustaje od kandidature, uskače Bernardić - podsjeća Berto Šalaj.
Prvi su sljedeći izbori, osim u slučaju izvanrednih parlamentarnih, oni za Europski parlament, koji bi mogli biti točka na i u osporavanoj političkoj karijeri Davora Bernardića. S druge strane, predsjednik HDZ-a i premijer Andrej Plenković bi na izborima za Europski parlament mogao povratiti značajan dio izgubljene moći i utjecaja. No on prije toga mora konačno odlučiti hoće li ili neće mandat lomiti izvanrednim izborima ove jeseni, a zatim i uspješno žonglirati želje unutarstranačke tvrde desnice i nadirući ultrakonzervativni pokret te vlastite europske ambicije i proklamirane vrijednosti.
