Srpsko kulturno društvo Prosvjeta zagrebačkoj kulturnoj javnosti predstavilo se još jednom značajnom izložbom koja prikazuje kulturno, historijsko i prije svega sakralno nasljeđe. Riječ je o izložbi fotografija ‘Sjaj bolje prošlosti - ikonostasi 18. vijeka na prostoru sjeverozapadne Hrvatske’ autorice Ljiljane Vukašinović i fotografa Jovice Drobnjaka.

Izložba je simbolično otvorena 27. januara na Dan svetog Save, krsnu slavu Prosvjete, pa je otvorenju uz ugledne zvanice, poštovaoce srpskog identiteta i ličnosti iz javnog i kulturnog života prisustvovao i mitropolit zagrebačko ljubljanski Porfirije sa sveštenstvom.

- Fotografije, njih 25, potiču iz deset crkava sa šireg područja Bjelovara, Križevaca i Koprivnice - rekao je predsjednik Prosvjete Čedomir Višnjić koji je također učestvovao u pripremi izložbe i obilasku crkava.

Naveo je da stanje većine crkava svjedoči da u selima u kojima se nalaze nema ni ljudi ni sveštenika.

- Mi smo narod koji na svoje oči gleda nestajanje historije. Zbog toga ono što imamo i što je ugroženo treba snimati kamerom da barem ostane neki trag postojanja - dodao je Višnjić.

Ljiljana Vukašinović je naglasila da se manje parohijske crkve čiji su ikonostasi snimani nalaze na prostoru onog što se naziva Varaždinskim generalatom koji je nekad potpadao pod Lepavinsko-severinsku, zatim Pakračku, a od 1931. Zagrebačku eparhiju.

- Ikonostasi koje smo snimali potječu iz sredine do kraja 18. vijeka, a među njima su ikonostasi jednog od najplodnijih slikara ranog srpskog baroka na području ondašnje Karlovačke mitropolije koja je obuhvaćala prostore od Bačke i Banata do zapadne Hrvatske - Jovana Četirevića Grabovana. Ti su ikonostasi danas sačuvani u Velikom Pogancu i Vojakovcu kod Koprivnice i u selima Pavlovac i Podgorci kod Bjelovara - rekla je Vukašinović.

- Na pojedinim ikonostasima nedostaje manji broj ikona ili dijelovi drvorezbarske dekoracije, ali su uglavnom sačuvani kao cjeline i predstavljaju pravi spomenik srpskog naroda na ovim prostorima i svjedoče o nekoj sjajnijoj prošlosti u nimalo povoljnijim historijskim prilikama – dodala je autorica izložbe.

Izložbom se želi upozoriti na zabrinjavajuće stanje sakralne baštine SPC-a, pri čemu je propadanje čitavih slikarskih cjelina ikonostasa i pratećeg crkvenog mobilijara istaknutih baroknih umjetnika na prostoru današnje Mitropolije zagrebačko-ljubljanske jedan od najeklatatnijih primjera. Osim toga, postoji više primjera koji ukazuju da se financira obnova samog objekta, ali ne i njihovih ikonostasa.

Svoja iskustva za ‘Novosti’ je prepričao i fotograf Jovica Drobnjak.

- Meni je kao fotografu bio izazov snimati te ikone zbog kompleksnosti posla. Neke od crkava nemaju ni struje, a u jednu od njih nikad nije ni uvedena, pa sam morao rasvjetljavati ikone koje su uglavnom rađene uljanim bojama. Da izbjegnem reflektiranje, morao sam paziti na svjetlo. Suočio sam se i s problemom visine jer sam dosta snimao s ljestava koje su visoke četiri metra - kazao je Drobnjak.

O značaju izložbe govori i izjava mitropolita zagrebačko-ljubljanskog Porfirija koji je kazao da je riječ o ‘našoj tapiji na ovim prostorima’. Izložbu je u biblioteci Prosvjete moguće razgledati do 20. februara.