Izgleda da ni činjenica da su ovo deset izbori za zastupnike Hrvatskog sabora nije dovoljna da se članovi biračkih odbora educiraju kako osigurati da pripadnici nacionalnih manjina mogu glasati po zadanim propisima.
Kako poručuju iz SDSS-a, birači su im dojavili da brojni birački odbori na biračkim mjestima ne ističu oglas sa zbirnom listom pravovaljano predloženih kandidata u 12. izbornoj jedinici niti naputak o načinu glasovanja birača pripadnika nacionalnih manjina.
‘Osim toga, članovi biračkog odbora ne stavljaju na prednju stranu svake glasačke kutije vidljivo istaknuti oznaku 12. izborne jedinice, naglašavaju u stranici’, upozoravaju iz SDSS-a.
Ističu da se ne poštuje ni zakonska odredba da se birača koji ima pravo glasati u izbornoj jedinici za pripadnike nacionalnih manjina mora upoznati s tim pravom, već mu se odmah uručuje listić za izbornu jedinicu prema mjestu prebivališta.
‘Ovi problemi su posebno izraženi na biračkim mjestima u gradu Zagrebu, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Pakracu i općini Gračac’, ističu u SDSS-u.
Inače, iako izborni dan u Hrvatskoj protiče uredno, a glasači poštuju propisane epidemiološke mjere, stigao je velik broj prigovora građana koji upozoravaju na kršenje izborne šutnje, koja je na snazi od subote u ponoć do zatvaranja birališta u 19 sati.
Što se odziva tiče, do 16:30 sati na birališta je izašlo 1.149.397 ili 34,04 posto birača, što je nešto manje nego na parlamentarnim izborima 2016. kad je do tog vremena izašlo 37,68 posto građana. Najveća izlaznost je u 1. izbornoj jedinici koja pokriva uži dio Zagreba (37,67 posto), a slijede 10. izborna jedinica koja obuhvaća veći dio Dalmaciju (36 posto), 7. koja obuhvaća prostor od južnog dijela Zagreba do Primorja (35,71 posto) i 6. koja se prostire od jugoistočnog dijela grada do Banije i Moslavine (34,78 posto). Od gradova, najveća izlaznost je u Gospiću, a najmanja u Vukovaru, ističu u DIP-u.
