Rade Vlajnić ponovno je i to jednoglasno izabran za predsjednika karlovačkog SDSS-a za period od 2024. do kraja 2028. godine. Izvještajno-izborna skupština održana je u petak 15. novembra, a od 25 delegata sjednici je prisustvovalo njih 18. Inače, karlovački SDSS ima stotinjak članova. Jednoglasno je izabrano i novo vodstvo stranke, potpredsjednik Dražen Katić i sekretar Zoran Mutić.
Izvještaj o radu za period 2020.-2024. te plan za naredni četverogodišnji period podnio je predsjednik Vlajnić. Sjednici je prisustvovao i potpredsjednik stranke i karlovački srpski dožupan Dejan Mihajlović.
Vlajnić je pobrojao aktivnosti stranke istakavši da na lokalnim izborima u maju 2021. SDSS nije išao sa svojom listom za Gradsko vijeće Karlovca jer je procijenjeno da sami ne mogu osvojiti vijećničko mjesto, a nije bilo ni poželjnog koalicionog partnera. Stranka se angažirala i na izborima za srpskog dožupana kada je pobijedio Dejan Mihajlović, kao i na dopunskim izborima za vijećnika u Županijskoj skupštini kada je također pobijedio član SDSS-a. Osvrnuo se i na neodaziv pripadnika srpske zajednice na izborima kako za EU parlament tako i na parlamentarnim izborima kada je od skoro 3000 Srba u Karlovcu svega njih stotinjak glasalo za kandidate SDSS-a. Na komunalnim izborima je bilo kandidata SDSS-a koji na te izbore nisu uopće izišli pa tako nisu ni za sebe glasali te je zaključio da ne može biti zadovoljan postignutim rezultatima a nisu osnovane ni mjesne organizacije u Sjeničaku, Popović Brdu i Tušiloviću.
Cilj je na idućim izborima osvojiti vijećničko mjesto u Gradskom vijeću Karlovca i jedno u županijskoj Skupštini, omasoviti članstvo sa ljudima koji se žele angažirati u radu stranke te formirati tri mjesne organizacije što nije uspjelo u prošlom mandatu.
Kazao je i da se treba izboriti za politički boljitak a to mogu i trebaju učiniti sami pripadnici srpske zajednice jer im to neka druga stranka ili politička opcija neće pokloniti. Najavio je izgradnju-kupnju prostora za Srpski kulturni centar u Karlovcu te formiranje folklornog ansambla pri karlovačkom pododboru SKD Prosvjeta. Kritički se osvrnuo na činjenicu da se u Karlovcu među nepune 3000 stanovnika nije moglo pronaći niti jedno dijete koje bi pohađalo i školski program srpskog jezika i kulture po modelu 'C'. Ukazao je i na činjenicu da se u Karlovcu i Karlovačkoj županiji antifašizam isključivo veže uz Srbe te da gradsko-županijski čelnici ne dolaze na antifašističke skupove niti su u zadnjih nekoliko godina gradski i županijski antifašisti dobili sredstva za rad i njihovi projekti za financiranje rada uopće se ne razmatraju i unaprijed se odbacuju.
