Novosti

Kratko & jasno

Рaнкa Рoд: Рaмe уз рaмe

Дaнaс смo шкoлa у кojoj сe мултикултурaлнoст нe учи, ми њу живимo. Taкaв смo кoлeктив, кaжe учитeљицa и aктивисткињa из Вojнићa, oвoгoдишњa дoбитницa Прoсвjeтинe Злaтнe знaчкe 

Large kronika razgovor ranka rod

Što za vas, učiteljicu i aktivistkinju iz Vojnića, znači Prosvjetina Zlatna značka, koju ste ove godine dobili za svoj doprinos zajednici?

Ta mi je nagrada lijepo priznanje koje me potiče na daljnji rad, da se usavršavam te još više dajem djeci i učenicima. Izuzetna je čast da je netko prepoznao moj rad u zajednici za koju činim najviše što mogu.

Jedna ste od prvih učiteljica u nastavi po tzv. modelu C?

Taj je nastavni model u Vojniću pokrenut prije dvadeset godina: iako mi se čini da je to bilo davno, moram reći da nije bilo lako, pogotovu kad odvrtim film na početak: moja je škola s time krenula među prvima u Hrvatskoj, pa se mnogo toga moralo rješavati u hodu. Nije bilo pomagala, a udžbenik s kojim smo se služili bio je zastario, pa se trebalo snalaziti kako se najbolje znalo i umjelo, što je zahtijevalo dodatan napor. No kako je vrijeme odmicalo, uvjeti su po tom pitanju bili sve bolji. I roditelji učenika su isprva bili uplašeni, nisu znali o čemu je zapravo riječ, a svemu je "pripomogla" i bivša školska ravnateljica, koja nije bila baš suradnički nastrojena, nego nam je omogućavala samo ono što je morala; aktualna je pak sve promijenila nabolje, i to u značajnoj mjeri. Danas smo škola u kojoj se multikulturalnost ne uči, mi nju živimo. Takav smo kolektiv. U početku je u toj nastavi bilo puno više djece, jer je i zastupljenost građana srpske nacionalnosti bila veća. Sada se cijela populacija brojčano smanjila, pa tako i naša zajednica. Učenika je za približno trećinu manje nego kad je C model uveden, ali nastavu srpskog sada pohađaju mahom svi naši učenici. Prije su je pohađali i oni hrvatske i romske pripadnosti, ali sada su tek gosti s obzirom na to da se istodobno održava katolički i islamski vjeronauk.

Što se zbiva s Prosvjetinim pododborom?

Kao i nastava po modelu C, ovdašnji je pododbor otvoren svima. Godinama sam vodila dječju folklornu sekciju, pa mogu reći da su plesala i ona drugih nacionalnih pripadnosti, a atmosfera je bila vrlo poticajna i ohrabrujuća za sve. Možemo biti uzor ostalim zajednicama po tome kako surađujemo. Sadašnja voditeljica te dječje sekcije je Dolores Gaćeša, koja je bila moja učenica i folklorašica, pa sam baš ponosna na nju u toj ulozi. Priznanje vašem radu je i to kad dočekate da vam bivši učenik stoji rame uz rame te da i sami učite od njega. Uz folklornu, u pododboru je aktivna i literarna grupa, a tu je i rad na projektima. Na onaj provođen lani za vojnićku djecu svi smo ponosni: obuhvaćao je nabavu nošnji za folkloraše, održane su kaligrafska i lutkarska radionica, a ja sam vodila kuharsku sekciju po tradicijskim receptima iz doba naših baka, pa smo odlazili na teren naučiti kako se npr. rade kukuruzovnica, palenta ili police sa sirom, koje bismo potom spravljali i kušali u Prosvjetinom prostoru. Posjetili smo sveukupno deset baka, no samo su četiri bile u stanju pokazati kako se jelo radi po starinskom receptu. Snimali smo aktivnosti, pa za dokumentaciju imamo tri filmića, a tiskali smo i malu dječju kuharicu s receptima koje mogu iskušati svi koji žele upoznati kulturu stola naših predaka.

Sudjelujete i u radu Ljetne škole "Sava Mrkalj": kako ocjenjujete taj projekt?

Već sam cijelo desetljeće prisutna u svakoj Ljetnoj školi i smatram je iznimno uspješnom zato što se iz godine u godinu vidi napredak i profesionalan odnos prema polaznicima, što je ponajprije zasluga Maje Matić koja je tu postavila dosta visoke kriterije, a o svemu pravodobno obavještava učenike, roditelje i nas učitelje. Dakle, više sam nego zadovoljna organizacijom, a slične povratne informacije dobivam i od roditelja.

Uza sve obaveze, na čelu ste Ženske grupe Vojnić: čime se sve bavite?

Djeca, mladi i žene u središtu su našeg zanimanja, pa par posljednjih godina u suradnji s ovdašnjom osnovnom školom radimo na izvaninstitucionalnom odgoju, odnosno nadomještamo potrebe za institucijama kakvih ovdje nema. Tako smo nabavile garderobne ormariće i organizirale njihovo oslikavanje, a priređujemo i izložbe koje u još većoj mjeri aktiviraju učitelje. Bavimo se građanskim odgojem i edukacijom vezanom uz vršnjačko nasilje te u takva predavanja, pored djece predškolskog i školskog uzrasta, uključujemo njihove roditelje, odgajatelje i nastavnike.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više