Praćenje
Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, u završnim je tjednima rada ove Vlade stvorio te neponovljivom majstorijom iskoristio priliku za privlačenje medijske pažnje, kada je otkrio da mu je poznato što je novinar Hrvoje Krešić pisao u nekoj novinarskoj WhatsApp grupi. ‘U jednoj novinarskoj grupi u kojoj komunicirate jasno ste izrazili svoje nezadovoljstvo. Pogledajte svoje poruke u grupama što pišete’, uputio je Krešića Ćorić i izazvao cjelodnevnu aferu. Govorilo se o Ćorićevu nehotičnu priznanju Vladina uhođenja novinara što ne bismo odbacili kao realnu mogućnost – praćenje ljudi prokazanih kao sumnjivaca spada u tradicionalne HDZ-ove aktivnosti – dapače, no u ovom se slučaju, čini se, Ćorić osvrnuo na poruke koje je Krešić ispisivao u grupi čiji je moderator Vladin glasnogovornik. Ministra energetike na nervoznu je reakciju potaknuo novinski članak o memorandumu zahvaljujući kojem je samo od početka ove godine preko JANAF-a iz Siska umjesto u Rijeku, na preradu u Mađarsku prebačeno 247 tisuća tona nafte iz Hrvatske. Ćorić je pokušao objasniti kako je netočan dojam da memorandum dovodi Hrvatsku u podređen položaj, zatim i da je riječ o pravno neobvezujućem aktu između Ine i Janafa te da ga nije potpisao, nego supotpisao. Krešić je inzistirao na odgovorima, što se Ćoriću nije dopalo, pa je spomenuo WhatsApp grupu. Prema objašnjenjima koja su se dosad mogla pročitati, Vladin glasnogovornik Marko Milić formirao je nekakvu grupu i u nju učlanio zainteresirane novinare koji inače prate Vladin rad te ih tamo obavještava kada će se i gdje ukazati probrani primjerci izvršne vlasti. Riječ je, zapravo, o korisnom alatu, olakšava život i ne utječe na novinarsku neovisnost. No, ipak je neobična potreba ljudi iz Vlade da ćaskaju o onome što se u grupi govori. U obranu svog ministra hitro je krenuo Andrej Plenković. ‘Treba čuti što je kazao. Rekao je da pozna nekog tko je nešto pročitao, on to nije sam vidio. Njemu je netko volontirao tu informaciju’, izjavio je, prema prijestolničkoj štampi, Ćorićev nadređeni. Nastojao je uvjeriti novinare kako ne prati njihove razgovore. Uoči predizborne kampanje – parlamentarni su izbori, kao što vjerojatno znate, 5. srpnja – odvojili smo se od sukoba Raspudić-Jandroković i krenuli prema nešto ozbiljnijim temama. Ina i odnosi s Mađarskom to jesu. Plenkovićeva svojedobna najava otkupa Ine od Mađara, kao što smo dosad zapazili, nije. Nije, naime, ozbiljna.
Orešković
‘Ostati mirni i vladaju na’, poruka je kojom je Tihomir Orešković otvorio prvu sjednicu svoje Vlade. Kako je govorio hrvatski, tako je i vladao Hrvatskom – ne baš uspješno – a iz mandata dobro pamtimo tek nekoliko njegovih bisera i destruktivne poteze ministra mu kulture Zlatka Hasanbegovića. Orešković nam nije tek tako pao na pamet. Pojavio se u medijima na fotografiji sa Stjepom Bartulicom i Miroslavom Škorom. Bartulica je katolički filozof markićevskog usmjerenja, dok se, pak, Škoro trudi ujediniti desnicu. Znalo se da je Bartulica blizak njegovu Domovinskom pokretu, sličnog su političkog profila, ako se to tako zove, no neznano je bilo da se i Orešković druži s njima. Iz Domovinskog pokreta ponudili su objašnjenje kako razgovaraju ‘sa svim akterima koji imaju ideju kako promijeniti Hrvatsku nabolje, no to ne znači i da će svatko tko se fotografira s Miroslavom Škorom nužno postati dio platforme Domovinskog pokreta. Veseli nas što okupljamo širok spektar kvalitetnih ljudi, bilo kao kandidate na listama, bilo kao savjetnike u izradi programa za razna područja, a o konkretnim imenima i ulogama javnost će biti pravovremeno obaviještena’, nadrobili su iz Domovinskog pokreta. Neimenovani je izvor dnevnom tisku prišapnuo informaciju o sasvim sigurnoj bliskosti Oreškovića i Domovinskog pokreta – o čemu, uostalom, rječitije od neimenovanog izvora govori fotografija trojice dobro raspoloženih mušketira – navodno će im pomagati kod pisanja gospodarskom programa, a nagađa se da bi mogao i na listu. U svakom slučaju, Škoro i njegovi neće se izgubiti zgrabe li vlast. Znaju da prvo moraju poslušati savjet svoga suradnika: ‘Ostati mirni i vladaju na.’
Nedjelja
Ukida se zabrana rada nedjeljom, izvijestio je Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske. Zbog epidemioloških razloga, vele, premda se, znajući hrvatsku politiku, pravi razlozi kriju. Bit će su određenu ulogu odigrali pritisci velikih trgovaca, nenaviklih da su im objekti čitav dan pod ključem, ali i javno prozivanje Stožera zbog skrivanja politike iza epidemiologije – nije poznato da se virus nedjeljom ponaša drugačije nego radnim danima.
Vrijeme
Tužiteljstvo u Splitu podignulo je optužnicu protiv Filipa Zavadlava, trostrukog ubojice. Priču se može ispričati iz tipičnog crnokronikaškog kuta – momak iz disfunkcionalne splitske porodice smaknuo je tri osobe iz narko-miljea koje su mu maltretirale brata – ali joj se može pristupiti i kao polaznoj točki za širi prikaz ovoga društva, šansi ljudi s lošim polaznim pozicijama te rada famoznih institucija koje su, redom, znale skoro sve o svim akterima krvavog sukoba znatno prije nego što je eskalirao, ali uzalud. Nas je danas nekako najviše začudila informacija da se Zavadlavov krvavi pohod dogodio 11. siječnja ove godine, tj. prije svega četiri i pol mjeseca. U pandemiji, život je krenuo u drugom smjeru koji je bitno promijenio naš doživljaj protoka vremena. Svašta se, eto, dogodilo u 2020., a još je ni dopola nismo vidjeli.
Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
