Konvencija
Katolička crkva, najmoćnija skupina radikalnih desničara u Hrvatskoj, usprotivila se usvajanju Istanbulske konvencije. Na 55. zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije biskupi su ‘razmatrali pitanja o evangelizacijsko-katehetskom djelovanju, pastoralno-katehetskoj izobrazbi svećenika te o kurikularnoj reformi’ pa su zaključili da ne podržavaju navedenu konvenciju. Zašto?
Zato jer podupiru ‘zakone koji štite žene i obitelji od nasilja’, ali, uvijek to ali, nisu za konvenciju ‘koja uz plemenite nakane obrane od nasilja implementira u sadržaj zakonskoga akta terminologiju rodne ideologije’, što god to značilo. Biskupadija se izjasnila protiv ‘kolonizacije koja bi zadirala u antropologiju na kojoj stvaramo i izgrađujemo svoj identitet’. Drobili su i o reformi školstva, zainteresirani su, kažu, za vjeronauk, ali i hrvatski jezik, povijest i predmete ‘koji na bilo koji način štite i razvijaju sve ono dobro postignuto u davnoj i novijoj povijesti našeg naroda i domovine’. Za desert, izabrali su sisačkog biskupa i poznatog ekstremista Vladu Košića za predsjednika Vijeća HBK-a za nauk vjere.
Mijenjaju se pape, u naše provincije stižu fame o njihovim kvalitetama, učenosti, skromnosti…, a hrvatski biskupi ostaju ista grupa zadrtih desničara koji opsesivno pričaju o naciji i seksu. Usput, nismo zapazili da su se osvrnuli na svećenika Đakovačko-osječke nadbiskupije koji je za silovanje dječaka kažnjen radom za opće dobro.
A da netko konačno ukine taj celibat?
Histerija
Još malo o crkvenoj histeriji. Građanska inicijativa ProLife.hr i zaklada Vigilare predali su Saboru 168.561 potpis pod peticiju za ‘zakonsku zaštitu nerođenog života’, što u prijevodu s turbokatoličkog znači – protiv pobačaja. Predavanje potpisa praćeno je skandaloznom izjavom aktivista Vigilarea Vice Batarela u kojoj je pravo na abortus uskratio čak i silovanim ženama.
Crkva, preko navedenih udruga, peticijom namjerava iznuditi što rigidniji odnos vlasti prema abortusu uoči početka izrade novog zakona koji će regulirati tu materiju. Ustavni je sud u veljači ove godine odredio da Sabor mora u roku od dvije godine donijeti novi zakon. Neimenovani izvori iz HDZ-a odriču mogućnost izričite zabrane prekida trudnoće, no iskustvo nalaže oprez, maligni utjecaj Crkve i neiskrenost HDZ-a nikada nije pametno zanemariti.
Nesvijest
Što god loše napisali o hrvatskom pravosuđu točno je, ali i utuživo. Stoga ćemo se pokušati držati činjenica i navesti da je tajkun Tomislav Horvatinčić na šibenskom sudu oslobođen odgovornosti za pogibiju talijanskog bračnog para Salpietro iako je njegova jahta 16. kolovoza 2011. godine u akvatoriju Primoštena prepolovila jedrilicu na kojoj su se odmarali Francesco i Marinela Salpietro. Sudsko vijeće pod predsjedanjem glasovite Maje Šupe oslobodilo je Horvatinčića i plaćanja sudskih troškova.
Od proturječnih interpretacija nesreće koje je ponudio Horvatinčić sud se ovaj put priklonio tezi da je prije nesreće pao u nesvijest. Prema dostupnim informacijama, sudsko vijeće, predvođeno sutkinjom Šupe, bilo je pri svijesti kad je presuđivalo.
Suđenja
Iz ovotjedne ponude sudskih postupaka stupovima društva izdvajamo početke suđenja Božidaru Kalmeti, bivšem ministru mora i glavnom zadarskom HDZ-ovcu te Goranu Štroku, tajkunu, bivšem vlasniku Jadranskih luksuznih hotela.
Kalmeta je, dakako, zanijekao krivnju, a njegov odvjetnik Krešimir Vilajtović zapazio je da ga nitko nije teretio osim Josipa Sapunara, kojemu je predbacio dealove s DORH-om u ‘više postupaka’. Kalmeta je optužen u slučaju Remorker jer je, navodno, ‘povezao ljude iz svojeg ministarstva, Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta te je sa suradnicima podijelio više od 15 milijuna kuna i 850 tisuća eura iz javnih tvrtki za održavanje i izgradnju cesta’. Terete ga i da je naručio preplaćen propagandni film ‘Prometna renesansa Hrvatske’ kojim je oštetio svoje ministarstvo za više od 600 tisuća kuna. Navodno. Suoptuženici, a osim Sapunara to su Igor Premilovac i Ivan Berket, priznali su sve optužbe USKOK-a i kažnjeni su radom za opće dobro.
Štroku se pak sudi na Zemaljskom sudu u Klagenfurtu. Austrijski tužitelji optužuju ga da je sredinom prošlog desetljeća potaknuo Güntera Striedingera, jednog od utjecajnijih ljudi u Hypo banci, da mu bez valjanih provjera banka financira kupnju zemljišta na otoku Jakljanu. Štrok je, prema optužbi, dobio novac, ali projekt nije realiziran pa je Hypo banka, smatraju austrijski tužitelji, oštećena za više od šest milijuna eura.
Predstavnik
Alojz Tomašević, požeško-slavonski župan koji je nedavno kazneno prijavljen zbog obiteljskog nasilja, a dobio je i optužni prijedlog zbog neovlaštenog držanja oružja, boravio je u poljskom Torunu na šestom Forumu poljskih i hrvatskih regija o globalnim promjenama u Evropi i samoupravi u 21. vijeku. Prije odlaska na put Tomašević je tvrdio da ima upalu pluća. Za razliku od kolega iz metropolitanskih medija kojima je Tomaševićev izlet u Poljsku poslužio kao povod za zgražanje, čuđenje, a dijelom i konsternaciju, mi ćemo ga pozdraviti jer ne znamo tko bi drugi adekvatnije predstavio zemlju čiji sudovi oslobađaju ubojice, a kriminalcima sude desetljećima.
Put
Kolindu Grabar-Kitarović, predsjednicu države, ovoga tjedna spominjemo zbog odlaska u Rusiju na sastanak s Putinom. Izbjeći ćemo protokolarne zamke i nećemo opterećivati detaljima posjeta, tek ćemo spomenuti dva ljupka detalja: prvi, predsjednica leti bez Marije Pejčinović Burić, ministrice vanjskih poslova. Ništa neobično, poručuju s Pantovčaka, premda mediji odavno spekuliraju o konfliktu Grabar Kitarović s premijerom Andrejom Plenkovićem, na što ukazuje i njezino putovanje bez resorne ministrice. Drugi, još zabavniji detalj kaže kako s predsjednicom ide Dinko Cvitan, glavni državni odvjetnik. Navodno na potpisivanje dokumenata o suradnji državnih odvjetništava.
Državni odvjetnik jest nesretna figura u hrvatskom pravnom sistemu, svi se kunu u njegovu neovisnost, ali ovisi o volji saborske većine. Ipak, čini nam se da bi Cvitanu dobro došlo malo distance u odnosu s vladajućima. Let s predsjednicom, konferencija za novinare s premijerom, ne bi mu bilo loše dogovoriti se sa samim sobom što zapravo želi biti.
Šumanović
Ustavni je sud naziv Ulice 10. travnja u Slatinskim Drenovcima proglasio neustavnim. Optimističniji smatraju kako je ovo početak obračuna s ustaškim nazivima, nadaju se preimenovanju ulica Mile Budaka. Iskusniji ne očekuju ništa. Najpoznatija ulica u Slatinskim Drenovcima bizarno je ime, po datumu uspostave takozvane Nezavisne Države Hrvatske, dobila još 1997. godine. Odluku o njezinoj neustavnosti donijela je ‘uvjerljiva većina’ ustavnih sudaca, izdvojeno mišljenje piše samo Miroslav Šumanović.
A nama, sasvim logično, na um pade slikar Sava Šumanović. Krajem kolovoza navršilo se 75 godina otkako su ga likvidirali ustaše.
