Osude
Kolinda Grabar Kitarović i hrvatska vlada burno su osudili istup Damira Krstičevića u Gospiću, na 25. obljetnici akcije Medački džep, gdje je afirmativno govorio o Mirku Norcu, ratnom zapovjedniku Zbornog područja Gospić i pravomoćno osuđenom ratnom zločincu. Krstičević je rekao kako mu je drago što je među prisutnima Norac koji, prema ministru obrane, ‘zbog onoga što se tu dogodilo nosi svoj križ’. Grabar Kitarović je nakon sastanka s austrijskim predsjednikom Alexanderom Van der Bellenom kazala da nije bilo razgovora o Krstičeviću. ‘Želim stabilnost svih građana u Hrvatskoj, a neću se spustiti na razinu da komentiram Krstičevićeve izjave’, naglasila je hrvatska predsjednica. Oštro je reagirala i Vlada. ‘Ako su ratni zločini koje je počinio Mirko Norac povod za ‘nošenje križa’, onda će izgradnja porušenih mostova između Hrvatske i žrtava njezinih zločina, nažalost, zahtijevati još mnogo napora i vremena’, smatraju u Vladi. Napomena: Ova vijest je načelno netočna. Predsjednica i Vlada zaista su reagirali zbog spornih interpretacija novije povijesti, ali ne Damira Krstičevića, nego srpskog predsjednika Aleksandra Vučića. On je govorio na Kosovu i, uz ostalo, zapazio da je bivši srpski predsjednik Slobodan Milošević imao ‘najbolje namjere’. U ministrovu hvaljenju ratnog zločinca predsjednica i Vlada nisu našli građu za zgražanje.
Hrvatica
Kada se svemu ovome što se događa 28 godina, a mislimo na raspad bivše Jugoslavije i tranziciju, pokuša dati neki smisao, izgovara se i ona netočna rečenica: ‘Nije se smjelo reći da si Hrvat.’ Činilo se da je u međuvremenu isparila iz iole ozbiljnijih iskaza i preselila se u anegdote i lošije kafane, a onda je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u intervjuu bečkom dnevniku ‘Kleine Zeitung’ otkrila kako je pitanja o radikalnom nacionalizmu u Hrvatskoj ‘čine bijesnom’. Pa nastavila: ‘Desetljećima je nama Hrvatima bilo zabranjeno da imenujemo svoje porijeklo. Umjesto da kažemo: ‘Ja sam Hrvat’, morali smo reći: ‘Ja sam iz Hrvatske.’ Tko bi iskazao svoj nacionalni ponos, tome je prijetio zatvor.’ Pričala je i neke gluposti o jogurtima. Odavno smo iscrpili sve rezerve čuđenja o KGK. Malo nas zanima vjeruje li zaista u svoje riječi, ali pomireni smo sa spoznajom da odgovor nikad nećemo doznati.
Provjera
Počela je provjera potpisa koje su dvije krajnje desne i procrkvene inicijative prikupile za raspisivanje referenduma protiv Istanbulske konvencije i za ograničavanje prava manjinskih zastupnika. Prema hrvatskim propisima, trebaju im potpisi deset posto hrvatskih birača, što je u ovom trenutku 374.740. Inicijativa protiv Istanbulske dobila je 377.635 potpisa, a antimanjinska je ponudila dva pitanja – za jedno je prikupila 397.024, a za drugo 390.189 potpisa. No kako je nedavno zapazio i Lovro Kuščević, ministar uprave, obje su inicijative objavljivale različite podatke o broju prikupljenih potpisa, pa će sada u državnoj agenciji APIS provjeravati njihovu vjerodostojnost. Inicijativama nije dopušten nadzor provjere i o tome se ovih dana debatira u javnosti. A referendumi i dalje ostaju loše regulirani, što nikoga ne opterećuje.
Predsjednik
Davor Bernardić, predsjednik SDP-a, sada ne želi biti predsjednik Kluba zastupnika, čime je uspješno odustao od realizacije vlastite ideje. Arsen Bauk, aktualni predsjednik Kluba, na to je poručio kako predsjednik stranke koji ‘ne želi preuzeti odgovornost vođenja saborskog Kluba zastupnika ne treba više biti ni predsjednik stranke’. Otkako je postao predsjednik SDP-a, Bernardić nije uspio uspostaviti dobru komunikaciju sa saborskim zastupnicima svoje stranke koji ga više-manje otvoreno pozivaju da podnese ostavku. Što mu, zasad, ne pada na pamet. Zadovoljan je izgleda sa sobom, a to je, kažu upućeni, najvažnije. Ako je vjerovati onome što čitamo po novinama, SDP-ovci ne samo što ne znaju kad će otići sadašnji predsjednik, nego ni tko će doći nakon njega. Uz Zlatka Komadinu, Mišela Jakšića, Sinišu Hajdaša Dončića i Peđu Grbina, sve češće se spominje i europarlamentarka Biljana Borzan.
Borba
Šteta je ne spomenuti HDZ-ovske dosege. Eno, u Lici su održani izbori za predsjednika stranačkog županijskog ogranka. I bogami, pobijedio je Marijan Kustić, što je bilo posebno teško nakon što je iz stranke isključen jedini protukandidat Darko Milinović. A najteže je pobijediti sebe.
Anketa
Nakratko bacamo oko na redovito mjesečno istraživanje agencije Promocija plus ‘o društvenim i političkim preferencijama’, poznato kao CRO Demoskop. Ono opet donosi potresno svjedočanstvo o političkoj suicidalnosti hrvatskog biračkog tijela, jer HDZ-u raste podrška s prošlomjesečnih 26 na 27,2 posto. SDP tavori na 18,1 posto, prošlog mjeseca imao je 18, slijede Živi zid sa 12,7 posto, u kolovozu 13,2 posto, dok je Most za mjesec dana pao sa 7,5 na 6,8 posto. Što ćete s ovim podacima? Nemam pojma, možda razmisliti o smislu života u državi čije stanovništvo u ogromnom postotku ne razumije smisao višestranačja. Želite li još malo razloga za depresiju, evo vam i informacija da na listi najpopularnijih političara vodi Kolinda Grabar Kitarović sa 21 posto, slijedi je Nitko sa 19,8 posto, a treći je sa 7,7 posto Andrej Plenković. Sa 25,8 posto on vodi i na listi negativnih političara, drugi je Bernardić sa 13,7 posto. Čak ni ovdje nije prvi.
Drago
Rubriku privodimo kraju u vrijeme kad u Ligi nacija počinje utakmica nogometnih reprezentacija Hrvatske i Španjolske. Od ove sezone, reprezentaciju prenose na Novoj TV, što znači da više nema komentatorskog urlanja Drage Ćosića. Ne znamo bi li ga bilo čak i da je prijenos na HTV-u, jer je Ćosić pod ozbiljnom sumnjom da je u ime HTV-a, a bez suglasnosti nadređenih, naručivao VIP karte za finale ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva u nogometu. Karte su kasnije preprodavane na internetu za 18.500 eura. Ćosić je potvrdio da je dobio karte, ali nije ih, tvrdi, prodavao nego dijelio. Nama pada na pamet jedna o patriotizmu, ali nećemo.
P. S. Hrvatska pod vodstvom Zlatka Dalića ostvarila još jedan rezultat za pamćenje – izgubila 6:0.
