Gornje Dubrave naselje je u sklopu Ogulina u kojem se ovog ljeta okupilo više stotina ljudi iz bliže i daljnje okolice okupilo na posvećenju obnovljene pravoslavne crkve Svete Petke. Iz tog je kraja cijeli niz osoba s kojima se može ponositi cijela Hrvatska i njezina srpska zajednica: uz ostale, odonud je bio poznati historičar Đuro Zatezalo koji je znao zamalo sve o prohujalim vremenima i ljudima svoga zavičaja, pa tako i o prvom austrougarskom generalu srpske nacionalnosti Mihajlu Mikašinoviću, poznatom stručnjaku NASA-e i Apollo-programa Majku Vuceliću i njegovom prezimenjaku, atletičaru Aci. Porijeklo iz ovoga dijela Karlovačke županije vuku nogometaši braća Željko i Rajko Janjanin, kulturni radnik Čedo Višnjić, bivši karlovački dožupan Milenko Rebić te cijela sila drugih intelektualaca i uvaženih eksperata. Ipak, zahvaljujući pruzi Zagreb – Rijeka izgrađenoj u pretprošlom stoljeću, i Gornje i Donje Dubrave odvajkada su kraj u kojem su ljudi egzistencijalno bili vezani uz željeznicu.
Cijelo se ovo područje tokom Drugoga svjetskog rata istaknulo i kao izrazito antifašističko i partizansko, pa je dalo nemali obol borbi i pobjedi nad hitlerovskom ideologijom i pridruženim ustaškim režimom. Tako su Dubravci pred zločinima NDH odlazili u zbjegove preko Mrežnice u Perjasicu, pa su ta dva naselja i danas povezana brojnim prijateljstvima iskovanima u to doba. O tome svjedoče igornjodubrovački spomenici stradalim partizanima i civilima: pored kosturnice, na dvjema spomen-pločama uklesano je 357 imena ovdašnjih žrtava. Nažalost, antifašistička spomen-obilježja postavljena na željezničke stanice obaju naselja uništena su zlih devedesetih. Preostale – na kojima se ističu prezimena Mikašinovića, Vucelića, Višnjića, Rebića, Zatezala, Janjanina i Munjasa - mještani nastoje što bolje održavati, baš kao i sjećanja na stradale u sukobima devedesetih, među kojima su bili željezničari Milan Papić i Pero Janjanin što su ih iz kuća odveli pa ubili pripadnici HV-a.
Đuro Zatezalo, član DSS-a koji je već peti mandat zaredom na čelu Mjesnog odbora Gornjih Dubrava, skloniji je raditi na budućnosti svoga kraja.
- Želja nam je što više poboljšamo ovdašnje uvjete života, kako bi se u Dubrave eventualno vratili i oni koji su za poslom otišli u Ogulin, Karlovac, Rijeku, Zagreb i inozemstvo. Voljeli bismo privući i mlade. Uredili smo već dosta puteva, a sada saniramo dio vodoopskrbne mreže. Nažalost, na biračkom popisu imamo samo 86 ljudi; pribrojimo li im i povremene vikendaše, bude nas uvrh glave stotinu – kaže Zatezalo, navodeći kako su problemi s komunalnom infrastrukturom slični kao i u drugim dijelovima ogulinskog i tounjskoga kraja, a to se pogotovu odnosi na neredovito održavanje cesta i vodovodne mreže. Tako još uvijek vode nema u zaselcima Vucelići, Miščevići, Mikašinovići, Karapandžići i Janjanini.
Svejedno, Zatezalo ističe kontinuirano dobru suradnju s komunalnim službama, bivšim i aktualnim vlastima grada Ogulina i Karlovačke županije, apostrofirajući pritom posebno Ivana Vučića i Nikolu Magdića iz HDZ-a te Dalibora Domitrovića iz SDP. Sadašnji stanovnici Gornjih Dubrava uglavnom su srpske nacionalnosti, no ima i mnogo mješovitih brakova, pa su odnosi skladni, a ljudi se međusobno pomažu. Razlog tomu je zasigurno i to što među njima pretežu umirovljenici starije dobi, koji radi vlastitih potreba u manjoj mjeri obrađuju zemlju ili drže ovce da bi kućni budžet popunili prodajom janjadi. Djece je u ovom opustjelom kraju usred idilične prirode malo, a u ponekim zaselcima mališana uopće nema, pa ovdašnja školska zgrada – za razliku od obnovljene Svete Petke i društvenog doma – dalje zjapi prazna i devastirana. Slično je stanje i s četrdesetak drugih objekata takve namjene širom Karlovačke županije, što govori o tome da i ovo područje Hrvatske ima vrlo neizvjesnu budućnost.
