Nakon što je jučer osudila prijetnje Miloradu Pupovcu u Ceranjama Donjim i zatražila da policija utvrdi tko stoji iza njih, već dan poslije predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović uputila je Pupovcu pismo u kojem ga, između ostaloga, obavještava da 's primjerenom pozornošću prati njegove javne istupe u kojima na potpuno neprimjeren, neprihvatljiv i zlonamjeran način kritizira Republiku Hrvatsku.'
Predsjednica države nastavlja dalje da je odlučna u namjeri da državljani Republike Hrvatske grade zemlju mira, razumijevanja i prosperiteta i da 'sa žaljenjem zaključuje kako gospodin Pupovac nije pozorno pročitao njezino pismo iz 2016. godine' koje sada, kako kaže, koristeći 'ovaj neugodan povod' u cijelosti ponavlja, pozivajući se pritom na desetak tisuća Srba koji su sudjelovali u Domovinskom ratu.
'Držim to svojom obvezom i zbog desetak tisuća pripadnika srpske nacionalnosti koji su, braneći svoju domovinu Hrvatsku od velikosrpskih agresora, potvrdili domoljublje i nikada ga nisu narušili moralnim patroniziranjem, a posebice ne političkim ucjenjivanjem, iako imaju pravo i obvezu kao državljani Republike Hrvatske ukazivati na potencijalne anomalije koje su nažalost sastavni dio odrastanja svakog društva, ali ne u mjeri kako bi neki željeli prikazati i time naštetiti državi u kojoj žive', stoji u njezinom dopisu.
Sudeći po ovoj reakciji, predsjednica nastavlja tamo gdje je stala 2016. godine kada je relativizirala prijetnje i nasilje nad nacionalnim i političkim manjinama u Hrvatskoj, tvrdeći da je jednakom nasilju izložena i većina. Retorički se upitala jesu li za to što im se događa krivi i pripadnici tih manjina zbog onoga što govore i kako se ponašaju. Tri godine kasnije, predsjednica se ponaša slično gradeći svoju kampanju za predsjedničke izbore upravo preko leđa tih istih manjina, što se moglo pretpostaviti i iz činjenice da je kampanju najavila u proustaškom Hrvatskom tjedniku.
Podsjetimo, prije tri godine Pupovac je u internoj komunikaciji poslao pismo Kolindi Grabar Kitarović upozoravajući na rast netolerancije i poruke mržnje prema manjinama u Hrvatskoj, kao i na slučajeve prijetnji, na što mu je predsjednica države javno odgovorila napisavši da je i sama, nakon povratka u Hrvatsku 2014. godine, bila iznenađena činjenicom da je 'Hrvatska očito otišla unatrag kad je riječ o međusobnom uvažavanju i poštovanju'. Međutim, naglasila je, taj proces nije započeo nakon formiranja i izbora nove Vlade, nego mnogo prije, pa se pita ima li i među onima koji su doživjeli prijetnje i izljeve govora mržnje, a na koje je Pupovac u pismu upozorio, i onih koji 'godinama provociraju, iritiraju, pa i vrijeđaju najveći dio hrvatske javnosti, neistinito prikazuju i čak izruguju Domovinski rat i, u osnovi, niječu stvarnost, a implicitno i samu ideju hrvatske države, stvarajući tako ozračje napetosti, isključivosti i netolerancije'.
'Utoliko, kada već, premda izvan potrebnog kritičkog konteksta, navodite spomenute osobe kao one koje su - zaključiti je prema Vašem mišljenju - zadužile hrvatsko društvo, a ipak su izvrgnute prijetnjama i uvredama, što, ponavljam, ne opravdavam, bilo bi jednako potrebno navesti bar neke osobe koje su doživjele uvrede, poniženja, pa i represiju samo zato što su kao hrvatski branitelji, pripadnici drukčije političke opcije ili jednostavno kao hrvatski državljani izražavali svoje mišljenje ili uvjerenje. Kako, primjerice, okvalificirati ono što je nedavno doživio član moje uže obitelji usred Rijeke, da prolaznik pljune na nj’ i dobaci mu 'ustašo!'? Vjerujem kako ćete se složiti sa mnom kako takav gest nije izraz snošljivosti. Netko je počinitelja tog akta negativno radikalizirao. Skriva li se taj netko možda iza riječi 'tolerancija' i 'suživot‘?', stoji u pismu poslanom 2016. godine.
'Očite provokacije i vrijeđanje nacionalnih osjećaja hrvatskoga naroda i goleme većine hrvatskih državljana koji vole svoju zemlju ne mogu nazivati 'performansima', 'novinarskim' ili 'umjetničkim slobodama' ili 'satirom'', nastavila je dalje, tvrdeći da u potpunosti podržava slobodu govora i umjetničke slobode, uključujući i satiru pa se osvrnula na tekst u Novostima u kojem se tobože izruguje hrvatska himna. 'Zar je to, kako njegovo izlaženje opravdava glavni urednik lista, doista 'satira'? Podsjetit ću još samo na istovrsnu 'satiričku' zluradost u spomenutom tjedniku zbog pada dvaju Migova HRZ-a, a sve bez reakcije izdavača i nadležnih državnih tijela unatoč evidentnom vrijeđanju osjećaja hrvatskoga naroda. Nisu li i to događaji koji itekako stvaraju kontekst 'atmosfere netolerancije', na koju opravdano upozoravate?', pitala se, a očito se i dalje pita Kolinda Grabar-Kitarović pa nastavlja izjednačavajući žrtve fašizma i komunizma i tražeći da se jednako postupa kada je riječ o kvalificiranju zločina tijekom i nakon Drugoga svjetskoga rata.
