U zemljama Evropske unije, među kojima je i Hrvatska, u toku je provođenje evropske manjinske inicijative čiji je cilj jednakost regija u EU, odnosno uklanjanje zaostataka u razvoju područja u državama u kojima žive nacionalne manjine.

Mnoge evropske regije u kojima manjine čine značajan dio stanovništva ili su svojevremeno bile izdvojene u posebne regije, zaostaju u ekonomskom razvoju i imaju teškoća u očuvanju svojih jezičnih, kulturnih, vjerskih i drugih društvenih posebnosti. Zato je jedan od primarnih ciljeva inicijative, čiji je službeni naziv 'Kohezijska politika za jednakost regija i održivost regionalnih kultura', pružanje mogućnosti da regije imaju izravan pristup EU fondovima, što bi značilo određenu vrstu financijske slobode u zemlji u kojoj žive.

- Glavni cilj inicijative je da se izbori za evropsku politiku koja će prevazići zapostavljanje nacionalnih manjina i njihovih krajeva, politiku koja će uvažavati regionalne i nacionalne posebnosti, kao i da donese zakone koje će to omogućavati. Kratko i jasno - regije nastanjene manjinama trebaju biti sačuvane sa svojim karakteristikama i posebnostima te mora biti spriječeno njihovo zaostajanje i mora im se omogućiti bolji pristup evropskim fondovima - ističe za Novosti koordinatorica inicijative Emina Đurašević iz Srpskog narodnog vijeća, koji je nosilac inicijative u Hrvatskoj.

Za uspješno provođenje, da inicijativa dođe pred Evropsku komisiju i Evropski parlament, potrebno je do 7. novembra ove godine u Uniji prikupiti barem milion potpisa podrške, a u najmanje sedam zemalja i najmanji potreban broj potpisa koji zavisi o udjelu stanovnika u ukupnom stanovništvu EU. Za Hrvatsku iznosi 8.250 jer je približno toliki udio hrvatskih građana na milion stanovnika EU.

- U suradnji sa županijskim, gradskim i općinskim VSNM-ima te uz podršku ostalih srpskih organizacija – Omladinske mreže Srba u Hrvatskoj, SKD-a 'Prosvjeta' i SPD-a 'Privrednik' angažirano je preko 120 aktivista. Potpisi se prikupljaju na teritoriju cijele Hrvatske, najviše u ruralnim sredinama tradicionalno naseljenim Srbima, Česima, Mađarima, a potpisati mogu svi bez obzira na nacionalnu pripadnost.

Potpisi se daju elektronski ili tradicionalno putem papirnatog formulara koje od vrata do vrata dijele aktivisti na terenu. Na formularu treba čitko ispisati ime i prezime, adresu, a onda se potpisati.

- Aktivisti su krenuli s radom, formiran je štab u Zagrebu koji koordinira akciju te za sada sve protječe u najboljem redu. Napravljeni su promotivni materijali i otvorena Facebook stranica. Polako ulazimo u finalna dva tjedna i nadamo se najvećem angažmanu, pa shodno tome i broju potpisa. Ne očekujemo značajnije probleme uzrokovane pandemijom COVID-19 budući da postoji i elektronska verzija potpisivanja - naglašava Emina Đurašević i dodaje da je prag od ukupno milion potpisa već ispunjen, da su tri zemlje prošle "svoj" prag, a da ih je nekoliko nadomak.

- Uvjereni smo da će i ovaj puta broj potrebnih potpisa u Hrvatskoj biti dvostruko veći od traženog, kao u inicijativi koju je prije dvije godine pokrenula Federacija evropskih nacionalnih manjina (FUEN) u cilju dopunjavanja i poboljšanja evropskih zakona koji reguliraju prava manjinskih naroda, odnosno nacionalnih manjina u zemljama Evropske unije. Prag za Hrvatsku je i tada bio 8.250 potpisa, a ukupno je prikupljeno 18.884, od čega 11.500 potpisa preko SNV-a, dok su ostatak prikupile druge manjinske zajednice. Ta inicijativa je skupila 1,2 miliona potpisa, značajno više od potrebnog broja i sada se nalazi na razmatranju pred Evropskom komisijom i Evropskim parlamentom. Prvo javno saslušanje u Evropskom parlamentu po tom pitanju održano je 15. oktobra ove godine - rekla je Đurašević i dodala da se i ova inicijativa provodi na osnovu pozitivnih iskustava stečenih iz one prethodne iz koje na neki način i proizlazi.