U Evropi živi velik broj pripadnika nacionalnih manjina: u 47 evropskih zemalja živi i djeluje oko 340 autohtonih nacionalnih manjina, što je više od sto miliona ljudi, tako da je svaki sedmi stanovnik ovog kontinenta pripadnik neke nacionalne manjine ili etničke grupe. Osim 24 službena jezika, u Evropskoj uniji postoji preko 60 regionalnih ili manjinskih jezika kojima govori oko 40 miliona ljudi. Međutim, zemlje članice EU-a, ali i ostale evropske zemlje, imaju različit pristup nacionalnim manjinama i njihovim pravima: neke ih ne priznaju i svode ih na folklor i gastronomiju, kao npr. Francuska, neke države kao što je Slovenija manjine priznaju selektivno, neke prava manjina uslovljavaju položajem svojih sunarodnika koji su manjina u drugim državama, neke im daju sva moguća prava na papiru, ali praksa ni izdaleka nije tako blistava, a ima ih i koje se prema manjinama odnose u dobroj vjeri.

Zbog iskustava prepuštanja manjinskih pitanja državama članicama ili međunarodnim organizacijama ukazala se potreba jačanja i standardizacije manjinskih prava i položaja, odnosno usvajanja kopenhaških kriterija o zaštiti prava manjina za sve članice EU-a. Kako bi se to desilo, potrebno je donijeti zakonske akte usmjerene na sigurnost nacionalnih manjina, odnosno set pravnih akata koji se odnose na jezik i zaštitu kulture. A da bi Evropska komisija i Evropski parlament o tome diskutirali, potreban je uspjeh građanske inicijative kao instrumenta direktne demokracije koji je Unija uvela 2012. Što znači da ako više od milion građana iz najmanje sedam država članica podrži neku inicijativu koju je predložila grupa građana, Evropska komisija i Evropski parlament moraju je uzeti u razmatranje.

Manjinsku inicijativu SafePack (MSPI) pod geslom ‘Niste sami. Milion potpisa za raznolikost u Evropi’ pokrenula je Federalistička unija evropskih narodnih grupa (FUEN), manjinska krovna organizacija s devedesetak članica u evropskim zemljama koja se bavi zaštitom i promocijom identiteta jezika, kulture, prava i tradicije etničkih grupa i nacionalnih manjina. U mnogim državama EU-a proces prikupljanja potpisa je već počeo. Štoviše, prema podacima od 8. januara, tu je inicijativu svojim potpisima na internetu ili obrascima podržalo preko 450.000 ljudi, tako da se može očekivati da do 3. aprila, do kada se prikupljaju potpisi, cifra premaši traženu brojku.

Inicijativa se provodi i u Hrvatskoj, gdje treba skupiti 10.000 potpisa. Nosilac inicijative je Srpsko narodno vijeće koje je aktivni član FUEN-a i koje će u tom smislu surađivati s drugim manjinskim koordinacijama i nevladinim organizacijama, a svoju podršku akciji dao je i Savjet za nacionalne manjine kao krovna manjinska organizacija u Hrvatskoj.

- Metodom građanske inicijative FUEN nastoji potaknuti Evropu na intenzivnije promoviranje kulturne i jezične raznolikosti zato što manjine i etničke grupe nisu dovoljno zaštićene postojećim rješenjima i praksama na nivou Unije - rekao je Saša Milošević, zamjenik predsjednika SNV-a, naglasivši da inicijativa ima nekoliko tematskih područja.

- Prvo je jezik i kultura, u sklopu kojeg predlaže usvajanje direktiva kojima će se spriječiti marginalizacija manjinskih jezika u Evropi i stvoriti mehanizam zaštite manjinskih i regionalnih jezika u javnoj upravi, državnim službama te obrazovanju i kulturi. U tom se cilju predlaže i osnivanje evropskih centara jezične raznolikosti. Drugo je područje regionalnih fondova, od kojih se traži da u svoje pravilnike ugrade zaštitu kulturne i jezične raznolikosti, naročito u graničnim područjima u kojima manjine žive u značajnijem broju. Treće područje ide za jačanjem prezentiranosti nacionalnih manjina i etničkih grupa u nacionalnim parlamentima, kao i za uvođenjem mjera pozitivne diskriminacije usmjerenih na postizanje jednakosti pripadnika nacionalnih manjina. Među mjerama su i istraživanja o dodanoj vrijednosti koju manjine donose našim društvima i Evropi, kao i što veće izjednačavanje u pravima manjina bez državljanstva, za što su primjer Romi. Traži se i jedinstven evropski zakon o autorskim pravima koji bi manjinama omogućio službenu komunikaciju i praćenje programa na materinjem jeziku, sloboda emitiranja i praćenja audiovizualnih sadržaja u manjinskim područjima i primjena procedure ‘izuzetka od blokiranja’ na regionalnu, odnosno državnu pomoć manjinskoj kulturi, medijima i očuvanju kulturnog nasljeđa - ističe Milošević.

SNV će raditi na formiranju koordinacijskog tijela koje će provoditi kampanju na nivou Hrvatske, donijeti plan, odrediti proračun, metodologiju i kadrove, a onda krenuti u prikupljanje potrebnih potpisa građana.

Po riječima Emine Đurašević, predstavnice SNV-a u ovoj inicijativi, podaci i potpis se mogu dati na online obrascima, kao i na štampanim obrascima.

- Ti obrasci bit će dostupni u manjinskim vijećima i organizacijama, a ako netko želi svoj potpis dati online, može to učiniti klikom na link na stranicu. Kako bi se javnost zainteresirala i dobila potrebne informacije, poslužit će i video i audio-klipovi, kao i informacije i linkovi na portalima uključenih organizacija i na Facebooku - kaže Emina Đurašević, dodajući da će se s tim vidljivim dijelom krenuti početkom februara.

Inicijativa će biti javno predstavljena u dva-tri veća grada, kao što je to bio slučaj i s predstavljanjem Omladinske mreže Srba u Hrvatskoj, a tokom prikupljanja potpisa davat će se parcijalni izvještaji o odzivu.

- Potpisati se može samo jednom, bilo na štampanom, bilo na online obrascu, a to može svaka osoba, neovisno o tome je li pripadnik neke manjine ili većinskog naroda, bitno je da je punoljetna i da je građanin Hrvatske ili neke od zemalja EU-a - objašnjava Emina Đurašević.

- Iako je 10.000 potpisa razrezana kvota s obzirom na broj stanovnika, nema sankcija za one koji skupe manje od te kvote, ali je u interesu svih pripadnika manjina da se skupi i više kako bi se pokazalo da su ljudi u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama Evrope, zainteresirani za manjinska prava. Osim toga, od sudionika u inicijativi očekuje se da budu i njeni promotori, da o njoj obavještavaju sebi blizak krug ljudi - dodala je Đurašević.

Nakon što se potpisi prikupe, šalju se u FUEN gdje će se narednih mjesec dana obrađivati, a onda će se izdati saopćenje o rezultatima i inicijativu poslati Evropskoj komisiji, koja treba raditi na prijedlogu zakona.