Madina
Hrvatski zahtjev za ponovnim razmatranjem slučaja afganistanske djevojčice Madine Hussiny odbijen je na Europskom sudu za ljudska prava. Drugim, životnijim riječima, sud je potvrdio da je Hrvatska povrijedila Madinino pravo na život. Odnosno, djevojčica je, sada je to i pravomoćno, žrtva nezakonitog protjerivanja, pa je Ministarstvo unutarnjih poslova, pod vodstvom Davora Božinovića, dužno provesti istragu i utvrditi odgovorne za njezinu smrt. Prema Europskom sudu za ljudska prava, Hrvatska je afganistanskoj obitelji Hussiny prekršila brojna zajamčena ljudska prava, a zbog kršenja Konvencije o ljudskim pravima Hrvatska će, prema sudskom pravorijeku, Madininoj obitelji platiti 40 tisuća eura, uz trošak suđenja, nešto manji od 17 tisuća eura. Kao što je uglavnom poznato, djevojčica je poginula pri policijskom protjerivanju njezine majke sa šestero djece u studenome 2017. godine. Kako je utvrđeno, zasad nepoznati policajci presreli su ih kao ilegalne migrante u Hrvatskoj i baterijskim ih lampama usmjeravali prema Srbiji. Djevojčica je pritom dospjela na tračnice, gdje ju je pregazio vlak. Da se hrvatski neprijateljski odnos prema djevojčici i migrantima ne svodi na bijes dežurnih policajaca, nego upravo obrnuto, da su policajci bili tek provoditelji odluka, jasno je i iz dijela presude u kojem sud utvrđuje i onemogućavanje nesmetanog kontakta između obitelji poginule djevojčice i odvjetnice.
Na sve ovo odgovoreno je rutinskim cinizmom ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića. "Mogu kao ministar reći, kao što sam kazao, da je to tragedija. Da nas to sve pogađa. Provele su se određene istražne radnje, sud je zaključio to što je zaključio i mi moramo donijeti mjere kako bismo unaprijedili sustav. Moja ostavka nije na stolu", naglasio je humani ministar, uz besadržajnu opasku da je u slučajevima poput ovoga odgovornost na sustavu. Koji, inače, ministar kreira više od pograničnih policajaca. "Moramo vidjeti sve stvari koje se mogu i trebaju ispraviti", rekao je Božinović. Ministar, kako vidimo, nije u tim "stvarima". On ostaje gdje je i bio. Bit će da priznaje samo sud svoje partije.
Smrti
A vijest da su dva migranta poginula dok su pokušavala preplivati Kupu dobila je minornu medijsku pažnju. Tragedije tih ljudi zanimaju malo koga u državi koja, deklarativno, štiti ljudski život od njegova početka do smrti. Policija je tek izvijestila da je prošle nedjelje navečer na nepristupačnom terenu uz Kupu pronašla pet stranih, živih državljana iz Konga i dvije preminule osobe. Pokušava utvrditi njihov identitet.
Kolega
Novi Božinovićev kolega zove se Ivan Paladina, vodi sektor graditeljstva i već je privukao pažnju javnosti. Nije, naravno, izveo magični potez kojim je potaknuo obnovu krajeva porušenih u potresu, mada on tvrdi da se vidi veliki napredak u obnovi, nego je ispisao imovinsku karticu. E to je obimna literatura. U njoj su rata kredita od 51 hiljade kuna, dva stana u Zagrebu te šest oranica i vjerojatno rekordnih 45 građevinskih parcela u Beravici kod Velike Kopanice. Samo se ove godine u Podravskoj banci opteretio kreditom od deset milijuna kuna s ratom od neke 42 tisuće kuna mjesečno, dok za kredit od 305 tisuća eura mjesečno izdvaja 1230 eura. Nije napisao od koga, ali od nekoga potražuje čak 19,4 milijuna kuna. Čovjek je vlasnik Delta savjetovanja, ima deset posto udjela u Luxury Hotelsima, a udjele zasad nije prenio na treće osobe. Ima i brod, nema osobni automobil, ali mu vjerojatno priskoči supruga s Mercedesom B klase starim osam godina i vrijednim 90 tisuća kuna. Tu je još jedna zanimljivost ministrove imovinske kartice: premda je prilično imućan, supruga mu radi za svega četiri tisuće kuna i to u njegovim Delta savjetovanjima. Dosad je, koliko se zna, najbogatiji član Vlade bio elokventni hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman. Paladina preuzima prvo mjesto.
Isplate
Prije koju godinu mediji su bili puni napisa o uspješnoj poslovnoj vezi hrvatskog ministra Vilija Beroša i hrvatskog poduzetnika, informatičara Vinka Kojundžića. U Beroševu je mandatu, naime, Kojundžić počeo dobivati sve unosnije poslove od Ministarstva, a javno je posebno problematizirana isplata za održavanje Centralnog upravljačkog sustava te za održavanje sustava eCEZDLIH i eCIJEPIH. Koju godinu nakon medija, eto i državne revizije. Utvrdila je, kako čitamo, "nepravilnosti" u isplatama Ministarstva za navedene sustave. Odnosno, "plaćanje i evidentiranje u poslovnim knjigama nije obavljeno na temelju uredne dokumentacije koja potpuno i istinito odražava nastali poslovni događaj". Revizija smatra i nedovoljno efikasnima sustave unutarnjih kontrola računa prije njihova plaćanja. Sad i to znate.
Ostavke
Ima kaosa i na nižim razinama vlasti. Primjerice u Splitu, gdje se gradska administracija odlučila samoukinuti, što je, kao i štošta u Hrvatskoj, ispao priličan problem. Naime, nakon što je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo optužnicu protiv dogradonačelnika Bojana Ivoševića zbog prijetnji urednici gradske rubrike Slobodne Dalmacije Nikolini Lulić, politički partneri vlasti u Gradskom vijeću zatražili su njegovu ostavku. I dobili su je, ali ne samo njegovu jer je ostavku, ali i izbore, najavio i Puljak solidariziravši se sa svojim dogradonačelnikom. I tu je nastala cijela mala drama: predstavnici stranaka u Gradskom vijeću zatražili su ostavku i drugog dogradonačelnika Antonija Kuzmanića, čemu se Puljak neko vrijeme opirao jer bi to, kao, zaustavilo gradske projekte. Nasuprot stavovima nekih stručnjaka koji su tvrdili da Kuzmanić smije ostati na funkciji, Ministarstvo uprave je reklo da to nije moguće, što znači da bi Split, do okončanja izbora, trebao voditi Vladin povjerenik. Sad se čeka tko će prvi podnijeti ostavke i pokrenuti lavinu. Puljak i Ivošević će, navodno, ubrzo, a pridružit će im se, također navodno, i Kuzmanić. Kad? Znat ćemo, valjda, do idućeg broja Novosti.
