Dva dana prije nego što će kolona šatoraša, gorljivih boraca za privilegirani materijalni status braniteljske populacije, proći ispod njegovog prozora, premijer Zoran Milanović potpisao je na sjednici Vlade dvije odluke koje o tom povlaštenom statusu puno govore, mimo onih šest milijardi proračunskih kuna koje se inače izdvajaju za prava branitelja. Jedna odluka odnosila se na otpis kredita, a druga na prodaju oko 1200 stanova Ministarstva obrane po niskim cijenama, koje uz braniteljski status postaju još niže.
Vlada je prošlog četvrtka otpisala 12,8 milijuna kuna kredita za 112 korisnika Kreditnog programa zapošljavanja razvojačenih pripadnika HV-a zbog smrti, teške bolesti, siromaštva i starosti. Dok je Vladin novi program otpisa dugova najsiromašnijim građanima limitiran na 35 tisuća kuna, u slučaju ove odluke prosječno se radi o 115 tisuća kuna po korisniku, a najviši iznos prelazi 178 tisuća kuna. Otpisivanje kredita braniteljima-poduzetnicima provodi se već godinama, ali prolazi bez ikakvih reakcija u javnosti. Vlada je tako u studenome prošle godine već otpisala 12,4 milijuna kuna kredita za 108 korisnika, a tom prilikom od ministra financija Borisa Lalovca doznali smo da je od ukupno 3655 odobrenih kredita, vrijednih 320 milijuna kuna, do lani već bilo otpisano njih 40 posto.
Korisnici MORH-ovih stanova koncem 2013. bili su dužni 31,1 milijun kuna najamnina. Većina duga je već pala u zastaru jer nisu poduzimane adekvatne mjere naplate i podizane tužbe
Druga Vladina odluka, ona o prodaji MORH-ovih stanova, prošla je također bez ikakvih reakcija u javnosti, inače senzibiliziranoj za priče o privatizaciji državne imovine, švicarskom franku i deložacijama, iako je ovdje riječ o rasprodaji zadnjeg ostatka nekadašnjeg vojnog stambenog fonda pod uvjetima nedostupnima većini građana. Pravo na kupnju MORH-ovih stanova imaju samo oni koji se u njima trenutno nalaze, a prema formuli za izračun kupoprodaje cijene iz Vladine odluke, ti stanovi koštat će ih između 500 i 700 eura po kvadratu i to ne računajući dodatne popuste za braniteljski status. Kupnja stanova omogućena je njihovim korisnicima koji su hrvatski branitelji, djelatni i umirovljeni pripadnici i članovi obitelji umrlih pripadnika MORH-a i MUP-a, te aktivni i umirovljeni državni službenici i namještenici. Četvrtu kategoriju čine ‘ostali korisnici’, a za koje vrijedi tržišna cijena stanova, uz popust od 15 posto za jednokratnu isplatu.
Kada je riječ o prve tri kategorije, za njih je osnova izračuna etalonska cijena građenja od 6000 kuna. Od nje se najprije odbija amortizacija, koja se s obzirom na starost nekretnina kreće uglavnom između 20 i 30 posto, a može doseći i 42 posto. Cijena nakon toga može biti umanjena položajem stana u zgradi, pa povećana koeficijentom veličine naselja, da bi na koncu bila umanjena popustom od 15 posto za jednokratnu uplatu, na što idu još po dva postotka za svaku godinu braniteljskog staža. Tako se stiže do cijena po kojima, na primjer, stan od 60 metara četvornih u najvećim gradovima MORH-ove kupce košta oko 300.000 kuna. Uostalom, najavljeno je da MORH od prodaje 1200 stanova očekuje utržak od oko 332 milijuna kuna, što je prosječno 277 tisuća kuna po stanu.
Izuzetno povoljne cijene za povlaštene kategorije kupaca samo su početak ove priče. Vladina odluka ne odnosi se, naime, na stanove sa stanarskim pravom, koji su prodani već 1990-ih, nakon što je MORH preuzeo 38.000 stanova JNA. Tada je, uz otkup od strane nositelja stanarskog prava, na djelu bio grabež u stilu tadašnje opće pljačke društvene i privatne imovine, s izbacivanjem iz stanova ljudi nepoželjne nacionalnosti, pri čemu je slučaj braće Drobac postao samo najpoznatiji primjer jer je u njihov stan uskoro uselila buduća premijerka Jadranka Kosor. Raznoraznim zamjenama stanarskog prava, drugim manipulacijama i diskrecijskim odlukama ministra Gojka Šuška, stanovi su za deset do 20 posto tržišne cijene dopadali ljudima poput Luke Bebića ili neizostavnog Nadana Vidoševića, bili dodjeljivani ‘zaslužnim osobama’ poput Jurja Njavre, Ante Belje ili Smiljka Šagolja, generalima poput Vladimira Zagorca, Ante Gotovine, Damira Krstičevića, Davora Domazeta Loše, Mirka Norca, Ivana Koradea ili Slobodana Praljka, i mnogima drugima bliskima vlasti, koji često ni na koji način nisu bili angažirani u MORH-u.
Nakon 1990-ih u MORH-u je preostalo tek nekoliko tisuća stanova, čija je prodaja nastavljena i u narednim godinama, da bi koncem 2013., prema izvještaju Državne revizije, Ministarstvo raspolagalo sa samo 2722 stana. Od toga je u najmu bio 2331 stan, za službene potrebe koristilo ih se 113, a 278 je bilo prazno. Izvještaj Državne revizije, zaključen u svibnju prošle godine, pritom obiluje nalazima o teškim nepravilnostima, nezakonitostima i manjkavostima u MORH-ovom upravljanju stanovima i drugim nekretninama, na koje revizori upozoravaju već godinama. U izvještaju primjerice piše da su stanovi ‘najvećim dijelom dani u najam ranijih godina na temelju odluka ministra’, a da ‘kriteriji na temelju kojih su dodjeljivani stanovi na temelju odluka ministra ne postoje’.
Revizija dalje navodi: ‘Ugovorima i rješenjima o najmu stanova, u najvećem broju slučajeva, nije utvrđen iznos najamnine i rok najma, što nije u skladu s odredbama Zakona o najmu stanova… Iz dokumentacije u većem broju slučajeva nije vidljivo ispunjavaju li korisnici uvjete za korištenje stana utvrđene Zakonom o najmu stanova te pravilnicima.’ To je bilo stanje utvrđeno prošle godine, a čak je i ono bilo bolje nego nekoliko godina ranije. Revizija za 2009. davala je primjerice sliku po kojoj je od tadašnjeg 3461 stana 858 bilo korišteno za službene potrebe, 678 dano u najam, a 580 na korištenje ratnim vojnim invalidima. Ostali stanovi, više od 1300 njih, bili su bespravno useljeni ili prazni.
Revizija je godinama upozoravala MORH na postojeći kaos s nekretninama, a nakon što se ministar Ante Kotromanović prihvatio uvođenja reda, nepravilnosti je još uvijek bilo toliko da su revizori lani potrošili više od 15 stranica izvještaja na njihovo nabrajanje. Utvrđeno je da unatoč ranijim preporukama i poduzetim naporima, MORH-ove evidencije imovine i potraživanja za iznajmljene stanove, garaže i prostore i dalje nisu usklađene. Popis imovine, koji je MORH poduzeo 2013., nije bio adekvatno proveden jer je izvršen obilazak i popis samo dijela nekretnina, dok popisom obaveza nisu bila obuhvaćena potraživanja za prodane stanove i iznajmljene stanove, garaže i prostore. MORH-ovi podaci u poslovnim knjigama su neusklađeni i nepouzdani, navode revizori, zašto što ‘Ministarstvo nema potreban broj stručno osposobljenih zaposlenika’, ‘imovina je evidentirana bez cjelovite i vjerodostojne dokumentacije’, ‘poslovne promjene nisu evidentirane dosljedno i pravodobno’, ‘imovina nije označena inventarskim brojevima’, ‘nisu ustrojene propisane analitičke evidencije’, ‘nije obavljen cjeloviti popis imovine’, ‘Ministarstvo nema uspostavljen jedinstveni informatički sustav nego se poslovanje odvija putem više nepovezanih informatičkih sustava’ itd.
Uz postojeće akcijske planove koje je Državna revizija preporučivala ranije, zbog toga je nakon izvršene revizije u travnju prošle godine proveden još jedan izvanredni popis nekretnina, kojim je konačno utvrđeno s čime MORH raspolaže. Nekretninski nered u MORH-u, prema lanjskom izvještaju Državne revizije, bio je takav da su koncem 2013. dospjela potraživanja za iznajmljene poslovne prostore iznosila 66,4 milijuna kuna, za garaže 6,7 milijuna kuna, a za stanove 31,1 milijun kuna. Većina tih potraživanja već je pala u zastaru jer nisu poduzimane adekvatne mjere naplate i podizane tužbe. O tome kako je MORH godinama raspolagao stanovima govori i jedan stariji podatak Državne revizije, naime da je 2006. godine, kada je imao 3857 stanova i 3126 garaža, od najma stanova i garaža uprihodio tek 3,5 milijuna kuna. Riječ je bila dakle o smiješnim iznosima najamnina koje često nisu ni plaćane, a kada je ministar Kotromanović nakon posljednje revizije i tu uveo reda, cijena najma lani je određena u visini dvostruke pričuve, a alternativno 15 kuna po kvadratu.
Riječ je očito o pokušaju da se zatečeni nered odstrani amputacijom, odnosno da se MORH riješi podstanara tako što će zajedno s njima ostati i bez nekretnina
To su, u kratkim crtama opisane, okolnosti u kojima Vlada donosi odluku o prodaji MORH-ovih stanova po diskontnim cijenama odabranim korisnicima, koji su prema nalazima revizije u velikom broju useljeni bez odgovarajućih akata, kriterija i ugovora, uz smiješne i k tome često nepodmirene najamnine. Sadašnjoj je odluci prethodila slična odluka bivše vlade 2011. godine, prema kojoj je do lani bilo prodano 169 stanova, dok 1599 zahtjeva nije bilo riješeno. Tadašnjom odlukom bilo je propisano da će se neotkupljeni stanovi prodati javnim nadmetanjem, no sada će se postupci nastaviti temeljem nove oduke. Riječ je očito o pokušaju da se zatečeni nered odstrani amputacijom, odnosno da se MORH riješi podstanara tako što će zajedno s njima ostati i bez nekretnina, makar razlika do tržišne vrijednosti iznosila i stotine milijuna kuna.
Zajedno s tom odlukom, Vlada je prošlog tjedna donijela i odluku kojom sve MORH-ove poslovne prostore i garaže prenosi na Državni ured za upravljanje državnom imovinom, a s njima je stanje isto kao i sa stanovima. Od 278 poslovnih prostora u zakupu je 135, a 143 su uglavnom dana bez naknade udrugama, dok od 2920 garaža čak njih 1659 bez ikakve naknade komercijalno koristi najveća braniteljska udruga, HVIDRA. Stoga i ta treća prošlotjedna odluka govori nešto o statusu onih koji ovih dana predvode nered na ulicama, a u odnosu na koje su svi ostali građani drugog reda.
Igor Tabak: To je monetizacija obrane
Vojni analitičar portala Obris.org Igor Tabak kaže za ‘Novosti’ da je u tim stanovima uglavnom smještena bivša ili djelatna vojska, dok ih je manji dio bespravno useljen.
- Tek manji dio tih stanova bio je upravljan na iole pristojan način. U posljednje dvije godine rađene su ozbiljne revizije i konačno se došlo do popisa, čime su zapravo stavljeni na papir razmjeri kaosa koji je trajao preko 20 godina - kaže Tabak, navodeći da je to zasluga sadašnjeg vodstva u MORH-u.
Nekretnine su, dodaje on, curile na sve strane i sada govorimo o rješavanju ‘ostatka ostatkovog ostatka’ koji je već ranije toliko probran da je s njim zapravo teško išta učiniti osim predati ga u cjelini.
- To je ono što je od stambenog fonda JNA preostalo nakon više navrata raznolikog raspolaganja. To nisu bili prazni stanovi. U dijelu njih bili su oni koji su pobjegli, u dijelu oni koji su ostali, a jesu i nisu bili u vojnom sustavu. Dio stanova otišao je u prošlim valovima poklanjanja, privatiziranja i davanja po smiješnim cijenama. Imate primjer bivše premijerke, a toga ima jako puno - kaže Tabak, navodeći da je dobar dio stanova koji su preostali useljen na čudan način, no da su iseljavanja kod nas teška čak i kada je nekome prošao radni staž i istekla svrha korištenja.
Od svih tih prodaja, naglašava Tabak, obrambeni sustav nije imao nikakve koristi. Stambeni fond nekada je služio za rotaciju vojske, a kako MORH više ne raspolaže takvim stanovima, stvaraju se ogromni troškovi, pa ova posljednja rasprodaja, po Tabaku, znači početak nove nabave niza stambenih jedinica, jer je određeni fond potreban za normalno funkcioniranje obrambenog sustava. Taj je sustav, dodaje Tabak, financijski u takvom položaju da su lani prvi put kao izvori prihoda za MORH predviđeni prihodi od prodaje viška nekretnina, streljiva i naoružanja.
- To nije plan za budućnost nego mjera iz očaja, to je monetizacija obrane protiv koje, za razliku od monetizacije autocesta, nitko ne skuplja potpise za referendum - zaključuje Tabak.
