Grad Ludbreg trebao bi za počasnu građanku proglasiti poznatu Jevrejku Theodoru Basch Klayman, koja živi u Washingtonu i ima zasluge za dugogodišnje naučno istraživanje Ludbrega čime je taj grad postao najistraženije naselje u Hrvatskoj po pitanju Holokausta. Njezin rad na proučavanju holokausta uključuje objavu brojnih fotografija i dokumenata u knjigama i člancima koji se odnose na Ludbreg. Aktivna je u djelovanju Memorijalnog muzeja Holokausta u SAD, jednoj od najuglednijih ustanova koja se bavi žrtvama Drugog svjetskog rata. Muzeju je darovala na desetke dokumenta i slika iz ludbreškog kraja te snimila nekoliko video-svjedočanstava o svom spašavanju. Pored rada po mnogim školama u Marylandu, aktivna je bila i kao predavačica za američke učenike.
Prilikom predavanja uvijek bi isticala da potječe iz Hrvatske. Njezin cjelokupni angažman povećao je ugled, značaj i položaj Ludbrega u zemlji i svijetu. Ustrajala je upoznati javnost sa strahotama o tragediji Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj, šireći toleranciju i snošljivost. Grad Ludbreg koji je toliko svojim aktivnostima zadužila, posjetila je više puta. Godine 2021. podnijela je zahtjev Komisiji Yad Vashema u Jeruzalemu u Izraelu da se njeni spasitelji iz Ludbrega proglase Pravednicima među narodima. Komisija Yad Vashema priznala je Theodorin zahtjev te svih sedam Ludbrežana – Ljudevita Vrančića, obitelji Kerstner, Žiža i Runjak proglasila Pravednicima među narodima i njihova će se imena naći uklesana na Zidu časti u Jeruzalemu.
Time će Ludbreg postati grad s najviše Pravednika među narodima u Hrvatskoj u odnosu na broj stanovnika. Theodoru Basch Klayman rođena je 1. januara 1938. godine u Zagrebu. Kći je Salamona Bascha koji je imao tvornicu četki u Zagrebu, a majka Silvija, rođena Ludbrežanka, bila je učiteljica, najmlađa kći posljednjeg ludbreškog rabina Leopolda Josipa Deutscha. Cijela Theodorina porodica stradala je u Drugom svjetskom ratu.