Novosti

Kronika

Počasna građanka

Grad Ludbreg trebao bi za počasnu građanku proglasiti poznatu Jevrejku Theodoru Basch Klayman koja je pridonijela da sedmero građana Ludbrega bude proglašeno pravednicima među narodima

Large po%c4%8casna gra%c4%90anka  6

Theodora Basch Klayman (foto Memorijalni muzej Holokausta Sjedinjenih Država)

Grad Ludbreg trebao bi za počasnu građanku proglasiti poznatu Jevrejku Theodoru Basch Klayman, koja živi u Washingtonu i ima zasluge za dugogodišnje naučno istraživanje Ludbrega čime je taj grad postao najistraženije naselje u Hrvatskoj po pitanju Holokausta. Njezin rad na proučavanju holokausta uključuje objavu brojnih fotografija i dokumenata u knjigama i člancima koji se odnose na Ludbreg. Aktivna je u djelovanju Memorijalnog muzeja Holokausta u SAD, jednoj od najuglednijih ustanova koja se bavi žrtvama Drugog svjetskog rata. Muzeju je darovala na desetke dokumenta i slika iz ludbreškog kraja te snimila nekoliko video-svjedočanstava o svom spašavanju. Pored rada po mnogim školama u Marylandu, aktivna je bila i kao predavačica za američke učenike.

Prilikom predavanja uvijek bi isticala da potječe iz Hrvatske. Njezin cjelokupni angažman povećao je ugled, značaj i položaj Ludbrega u zemlji i svijetu. Ustrajala je upoznati javnost sa strahotama o tragediji Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj, šireći toleranciju i snošljivost. Grad Ludbreg koji je toliko svojim aktivnostima zadužila, posjetila je više puta. Godine 2021. podnijela je zahtjev Komisiji Yad Vashema u Jeruzalemu u Izraelu da se njeni spasitelji iz Ludbrega proglase Pravednicima među narodima. Komisija Yad Vashema priznala je Theodorin zahtjev te svih sedam Ludbrežana – Ljudevita Vrančića, obitelji Kerstner, Žiža i Runjak proglasila Pravednicima među narodima i njihova će se imena naći uklesana na Zidu časti u Jeruzalemu.

Time će Ludbreg postati grad s najviše Pravednika među narodima u Hrvatskoj u odnosu na broj stanovnika. Theodoru Basch Klayman rođena je 1. januara 1938. godine u Zagrebu. Kći je Salamona Bascha koji je imao tvornicu četki u Zagrebu, a majka Silvija, rođena Ludbrežanka, bila je učiteljica, najmlađa kći posljednjeg ludbreškog rabina Leopolda Josipa Deutscha. Cijela Theodorina porodica stradala je u Drugom svjetskom ratu.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više