Kad bismo se mjerili po Petru Preradoviću, mržnja se ne bi oglašavala nigdje, a najmanje u knjigama i školskim učionicama, rekao je Milorad Pupovac na tradicionalnom božićnom prijemu Srpskog narodnog vijeća, upriličenom na pravoslavni Badnji dan u zagrebačkom hotelu Westin.
Kako je podsjetio predsjednik SNV-a, ušli smo u godinu velikih godišnjica: 20 godina od završetka mirne integracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, stoljeće od završetka Velikog rata, sto godina od formiranje zajedničke države koja je tada za milijune bila izraz historijske nade za slobodom, kao i 150 godina od početka rada crkve Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu. Poseban naglasak stavio je na 200. godišnjicu rođenja Petra Preradovića, ‘krajiškog potomka, austrijskog carskog generala i hrvatsko-srpskog pjesnika, koji je od djeteta koje je skoro pa zaboravilo ‘jezik roda svoga’ postao vodećim pjesnikom narodne slobode’.
- Kad bismo se mjerili po Petru Preradoviću, mržnja se ne bi oglašavala nigdje, a najmanje u knjigama i školskim učionicama. Za Ilirski pokret, čiji je bio jedan od prvaka, i za njegove ideje bilo bi mjesta svugdje dok za neke druge, posebno za ustaški pokret, Milu Budaka i njihove ideje ne bi bilo mjesta nigdje. Kad bismo se mjerili prema Preradoviću, ne bi mržnja prema Srbima bila mjera hrvatske slobode - rekao je Pupovac.
- Okupili smo se u vjeri da možemo iznaći snage i ostvariti ideje koje će od našeg društva napraviti ono što svi građani žele: prosperitetno i pravedno društvo te ono koje od prošlosti ne nosi ništa što ne treba, a uzima od prošlosti sve ono najbolje. Što se tiče nas i naše neposredne budućnosti, mi koji smo se ovdje okupili dijelimo jedno uvjerenje da u Hrvatskoj možemo stvoriti bolje društvo, zaustaviti odlazak iz ove zemlje i učiniti da svatko u njoj ima posla, da svatko u njoj ima osjećaj jednakopravnosti i ravnopravnosti u bilo kojem njezinom dijelu živio, da prosperitet i uzajamno poštovanje budu dominantne vrijednosti i orijentiri koje će prepoznavati naši građani - dodao je on.
Rekao je i da nije jednostavan posao onih koji sve nabrojano trebaju organizirati, ni onih u Vladi, ni onih u Saboru, niti onih u jedinicama lokalne samouprave.
- Nema nikakve sumnje da nema druge, nego da se to postigne jer je to imperativ vremena, okolnosti i očekivanja koje naši građani pokazuju prema nema - zaključio je Pupovac, izrazivši vjerovanje da će svi oni u ovoj godini napraviti ono što se od njih očekuje.
Gradonačelnik Milan Bandić podsjetio je kako je na prvim božićnim prijemima SNV-a bilo po 20-ak ljudi, dok se sada održavaju u punim dvoranama, a ubuduće možda u dvorani Arena.
- Nisam ni znao da ima toliko Srba u Zagrebu - rekao je u šali i naglasio da ‘svih ovih godina zajedno gradimo metropolu u kojoj ima mjesta za sve’.
Okupljenima, njih preko 600, potom se obratio premijer Andrej Plenković.
- U danu koji šalje poruku solidarnosti, mira i zajedništva, pruža nam se prilika da ponovimo kako je moderno suvremeno hrvatsko društvo uključivo, da je društvo u kojem se Hrvati i nacionalne manjine dobro osjećaju. Kada smo nakon posljednjih izbora razmišljali o parlamentarnoj većini, izrazio sam svoje duboko opredjeljenje da pripadnici nacionalnih manjina moraju biti dio većine. Samo na taj način možemo zajednički rješavati pitanja važna za naše manjine, za njihova prava koja imaju po Ustavu. Možemo biti ponosni da smo zemlja koja daje velika prava manjinama i to je korisno, uzor smo mnogima, ali ih je malo to doseglo - kazao je premijer i dodao da je u 20 godina nakon mirne reintegracije postignuto mnogo.
- Nije bilo lako nakon Miloševićeve agresije dovesti politiku uključivanja srpske manjine na razinu koju želimo. Samo tako možemo težiti k tome da naši sunarodnjaci u BiH, Srbiji i drugdje uživaju istu razinu zaštite prava koju naše manjine uživaju u Hrvatskoj - rekao je i obećao da će u svakom dijelu Hrvatske stanovnici imati struju i vodu, da se nitko ne osjeća kao da ne živi u 21. stoljeću.
- Želimo da prevlada dijalog, interes i znatiželja, a ne predrasude i stvaranje nesnošljivosti u državi. Drago mi je da sve što radimo skupa vrlo konkretno rješava pitanja i pomaže pripadnicima nacionalnih manjina u Hrvatskoj da budu zadovoljni - zaključio je on.
Prisutnima su se obratili i potpredsjednik Sabora Furio Radin, koji je naglasio potrebu borbe za ostvarenja prava svih manjina koje su ravnopravni građani društva, kao i mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije, koji je govorio o atmosferi u kojoj se ove godine dočekuje Božić, kako o sukobima i ratovima u svijetu, tako i sukobima u porodici i među rođacima. Pozvao je prisutne da se ponašaju u duhu božićnih poruka.
- Ljubav je odgovor na pitanje mira, a ljubav znači zajedništvo. A na ovim je prostorima neophodno biti spreman na praštanje. Kako bismo praštali jedni drugima, treba svatko prvo sagledati sebe jer svi su činili loše stvari jedni drugima. Zar je važno tko je prvi počeo, a tko nastavio, pitao se i ponovio da Bog nije ni Hrvat ni Srbin, nego otac svih, a ljudi usvajanjem božićne poruke postaju njegova djeca i međusobno braća. To se posebno odnosi na Srbe i Hrvate koji su historijski isprepleteni. Koliko je samo mješovitih brakova, rođaka i takvih veza između Srba i Hrvata. Srbi i Hrvati su dvije grane, koje su upletene u jednu pletenicu i ta pletenica čini jedan i jedinstveni buzdovan, a on ima snagu ljubavi - poručio je mitropolit.
Na prijemu je vladika pakračko-slavonski Jovan uz sasluženje sveštenika Bogoljuba Ostojića osveštao česnicu, dok je zamjenik predsjednika SNV-a Saša Milošević uručio godišnje nagrade te organizacije.
Za doprinos razvoju srpskih institucija Nagrada Nikola Tesla uručena je Đorđu Nešiću, koji je osim kao književnik i pjesnik, zaslužan za rad i razvoj Kulturnog i znanstvenog centra Milutin Milanković u Dalju. Nagrada za humanizam Diana Budisavljević uručena je novinaru Novosti Vladimiru Jurišiću zbog brojnih priča o malim ljudima s velikim problemima koje su često završavale humanitarnim akcijama čitalaca i potezima vlasti koje su te probleme uklanjale. Nagrada Svetozar Pribičević za unapređenje hrvatsko-srpskih odnosa pripala je konzervatoru Miljenku Domijanu za velike zasluge u uklanjanju ratnih razaranja i obnovi crkvene i kulturne baštine na području Dalmacije. Njegovih zasluga svjestan je i SPC jer mu je nedavno uručen i orden Svetog Save u Beogradu. Obraćajući se prisutnima u ime svih nagrađenih, Domijan je naglasio da je do kraja 1990-ih bilo teško biti čuvar cjelokupnog kulturnog i sakralnog nasljeđa koje su uništavale obje strane.
Osim premijera, na prijemu su bili i potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, predsjednici i zastupnici velikog broja stranaka, brojno sveštenstvo SPC-a, predstavnici drugih vjerskih zajednica i diplomatski kor, kao i brojna lica iz javnog i kulturnog života.
