Novosti

Društvo

Pater Ivan Matić: Mi samo dajemo crkvu, a NDH nije bila zločinačka tvorevina

Razgovarali smo sa župnikom Bazilike srca Isusovoga u kojoj će se sutra održati misa za 35 ustaških generala i pukovnika. Kaže da nije vidio dokaze da je Ante Pavelić zločinac

Nakon što je jedan čitatelj javio Novostima da će se u subotu 24. rujna u 17 sati u Bazilici srca Isusovog u Zagrebu održati misa zadušnica za ‘35 hrvatskih mučenika, visokih časnika, generala i pukovnika Hrvatske vojske NDH’, osuđenih za ratne zločine na smrtnu kaznu i pogubljenih u rujnu 1945. godine, otišli smo provjeriti je li misa najavljena na oglasnoj ploči same crkve i tamo susreli njenog voditelja, župnika Ivana Matića. Pater Matić se najprije ogradio od tog događaja, rekavši nam da bi o pojedinostima održavanja mise trebali razgovarati s organizatorima i dodavši da on neće biti taj koji će služiti misu. Točnog imena organizatora se nije mogao sjetiti.

Pitamo ga znači li to da su spomenuti ustaški generali u jednakoj mjeri grešnici kao i svi drugi ljudi, a on kaže da to ‘samo dragi Bog zna’

‘Mi samo crkvu dajemo’, rekao nam je Matić, a kada smo ga pitali zar ne misli da je NDH bila zločinačka tvorevina, odgovorio nam je protupitanjem: ‘Kakve to veze ima s misom?’

Rekli smo mu da ima, budući da on ustupa prostor crkve kako bi se u njoj održala misa za ustaške generale, a on je samo kratko odgovorio: ‘Pa, da.’

U daljnjem smo razgovoru doznali da pater Matić o ustaškom poglavniku Anti Paveliću ima nedefiniran stav.

‘A dobro, svoje mišljenje držim za sebe. Nije toliko relevantno govoriti u javnosti što ja mislim o tome. A slušajte, treba povijest ostaviti povjesničarima’, rekao nam je, ustvrdivši da on nije vidio dokaze da je Ante Pavelić zločinac.

‘A jeste li ih vi vidjeli?’ uzvratio je ponovo protupitanjem pater Matić, pa kad smo mu odgovorili potvrdno, s osmijehom odmahnuo glavom.

Još smo ga upitali je li upoznat s naredbom jednog od ustaških generala za koje se sutra održava misa, Antuna Nardellija, koji je za vrijeme ofenzive u istočnoj Bosni svojim snagama zapovjedio: ‘Sve što hoda na dvije noge ubijte, a sve što hoda na četiri noge dovedite’.

‘Ako je autentična, onda je to za svaku osudu’, odgovara nam pater Matić, pa dodaje da bi baš onda trebalo držati misu jer ‘to nije nikakva rehabilitacija’.

Pitamo ga znači li to da su spomenuti ustaški generali u jednakoj mjeri grešnici kao i svi drugi ljudi, a on kaže da to ‘samo dragi Bog zna’.

Kad smo došli do pitanja o tome što misli o ustaškom pozdravu ‘Za dom spremni’, pater je najprije odgovorio gromoglasnim smijehom pa dodao da je to bio ‘pozdrav za jednu opciju u epohi hrvatske povijesti‘. Na naše pitanje što misli, o kakvoj je epohi riječ, elaborirao je malo šire: ‘To je pokušaj uspostavljanja jedne države u vrijeme Drugog svjetskog rata. Ja sam se isto malo bavio poviješću, najviše crkvenom, ali naravno i svjetovnom. Ratova je bilo uvijek u povijesti, je li, i uvijek su se sklapali savezi država s onima za koje su mislili da će dobro proći. Drugi svjetski rat u tome nije nikakva iznimka. Odnosno, ima jedna iznimka koja to sve skupa opterećuje, a to je nacistička ideologija. U tom smislu kad gledamo ideološki onda, naravno, da možemo reći da je to iznimka od ovih drugih ratova koji su se događali’.

Potom nam je pater Matić pojasnio i konkretnije što misli o savezu ustaša i nacista: ‘A čujte, oni su mislili da je to pravo vrijeme da stvore hrvatsku državu’.

To su oni mislili, naglašavamo, ali opet ga pitamo, što on misli, jer daje crkvu kako bi se u njoj održala misa za ustaške ratne zločince.

‘Dobro, Tito je isto zločinac. I za njega smo držali misu, a onda nisu novinari toliko ispitivali’, govori Matić.

Nakon svega, ponavljamo mu pitanje misli li da je NDH bila zločinačka tvorevina, a on opet kratko odgovara: ‘Ne’, pa dodaje kako država ne može biti zločinačka, to može biti samo režim. Napominjemo mu kako je to režim koji je bio zasnovan na rasnim zakonima, a pater Matić kaže da su rasni zakoni za svaku osudu i da ‘treba razlikovati tu želju da Hrvatska bude svoja država i režim kakav je bio’.

Na ovoj misi, kaže nam pater Matić, on neće sudjelovati jer neće biti tu zbog drugih dužnosti. No u istoj bazilici tradicionalno se kraj godine obilježava održavanjem mise za Antu Pavelića, a i rujanska misa za ustaške generale postala je već tradicionalna, samo o njoj se u javnosti manje zna. Više o njima istražio je Antifašistički Vjesnik, uz pomoć arhivske građe doznali su da je riječ je o ljudima iz vojnog vrha NDH, koji su direktno odgovorni za kolaboraciju s nacističkim okupatorom, istrebljivanje stanovništva, ubojstva žena i djece, održavanje okupacijskog sustava i upravljanje koncentracijskim logorima. Primjerice, ustaški general Antun Nardelli, koji je zapovijedao ustaškim snagama prilikom spomenute ofenzive u istočnoj Bosni, bio je i jedan od zapovjednika napada na Petrovu goru, kada je oko 1800 ljudi odvedeno u logore.

Misa se drži i za visoke ustaške oficire Josipa Šolca, Artura Gustovića i Mirka Gregorića, koji su bili među zapovjednicima ofenzive na Kozaru, koja je rezultirala sa više od 50.000 ubijenih i interniranih civila. General Tomislav Sertić, ustaša od 1940. godine, kao zapovjednik Prve ličke ustaške bojne predvodio je ekspedicije kojima je primarni cilj bilo uništenje srpskog stanovništva, a general Slavko Skoliber je kao zapovjednik Prvog domobransko-ustaškog slavonskog zdruga bio jedan od najodgovornijih za omogućavanje neometanog rada logora smrti u Jasenovcu. Na suđenju 1945. godine zaključeno je kako Slavko Skoliber snosi jednaku krivicu za provođenje ustaškog genocidnog plana kao i njegovi ideološki arhitekti Pavelić i Mile Budak.

No kako stoji u najavi sutrašnje mise koju nam je poslao čitatelj, za njene organizatore ti ustaški zločinci su ‘hrvatski mučenici’, a sami organizatori potpisali su se kao njihovi ‘Štovatelji’. U spomenutoj najavi zagrebačke mise, pozivaju se također i svi Hrvati domovine i svijeta da se ‘sjete svetim misama zadušnicama hrvatskih mučenika’.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više