Nakon što su pedesetak dana zjapili prazni, od 11. maja ponovno su otvorena vrata nacionalnih parkova, i to po iznimno niskim cijenama. Ljubitelji do jučer jednog od najskupljih nacionalnih parkova u svijetu, Nacionalnog parka Plitvička jezera, čija je cijena ulaznice neposredno pred početak pandemije iznosila 300 kn, sada u okviru dvotjednog programa ‘Proljeće na Plitvičkim jezerima’ donose sniženje od 50 kn za odrasle. Od 25. maja do 18. juna cijena će ipak narasti do 90 kn, nakon čega se ponovno vraćaju na visoke razine od 200 kn. S obzirom na novonastalu situaciju, ravnatelji nacionalnih parkova su najavili da tijekom turističke sezone 2020. neće zapošljavati sezonske radnike.
Nove okolnosti: nedostatak turista, smanjena turistička sezona, nezapošljavanje sezonskih radnika, posebno će se negativno odraziti na lokalno stanovništvo sela oko Plitvičkih jezera i Korenice koje velikim dijelom egzistira zahvaljujući blizini Nacionalnog parka. Zamjenik načelnika Općine Plitvička jezera iz srpskih redova Milan Prica koji je i sam iznajmljivač apartmana, kaže da bez obzira na smanjene cijene Nacionalnog parka turista nema na vidiku.
- Privatni iznajmljivači preživljavaju od stranih posjetitelja. Ovih dana Nacionalni park uglavnom posjećuju domaći turisti koji dolaze samo na izlet, bez dužeg zadržavanja. Iako su cijene drastično smanjene, poziva za apartmane nema. Imam tek najavu posjeta za 14. juli. Dotle je sve otkazano. Iako je naša knjiga gostiju za ovo ljeto obrisana, troškovi kredita i svih poreza samo su prolongirani. Kad-tad morat ćemo platiti kredite, turističku članarinu i porez za ovo vrijeme kada nismo imali ni jednog gosta. Ničeg nismo oslobođeni. Osim što nemamo gostiju, naši ljudi neće imati kome ni prodavati svoje proizvode, a kako ove godine nema sezonskog zapošljavanja, neće se moći niti zaposliti na par mjeseci. Posljedice će biti katastrofalne - navodi Prica.
I dok se lokalno stanovništvo Plitvičkih jezera miri s novonastalom situacijom, mještani koji gravitiraju drugom, sve popularnijem Nacionalnom parku Krka, nemaju tih problema jer do sada nisu ni osjetili zaradu od prirodnog dara u svojoj blizini.
- Mi nemamo veliku korist od Nacionalnog parka. Iako živimo blizu, ili čak u samom Nacionalnom parku, naše stanovništvo nije orijentirano prema turizmu. Ovdje je većinsko staračko stanovništvo koje živi od siromašnih penzija. Malobrojni mlađi ljudi rade na poljoprivredi ili u građevini. Turizam je za nas ovdje još uvijek nov, neosvješten pojam - kaže Svemirka Lalić Krapp, predsjednica Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Skradina.
