Obraćajući se prošlog petka parlamentu na posebnoj sjednici posvećenoj prisluškivanju novinara i opozicijskih političara, grčki premijer Kirijakos Micotakis je izjavio kako "ništa ne smije dovesti u pitanje ovu vrijednu operativnu granu države". Ta vrijedna grana zapravo je grčka tajna služba, a osim njezinog rada, u najnovijem skandalu pod veliki znak pitanja došao je i opstanak Micotakisa na vlasti. Kako je posljednjih tjedana postalo bjelodano, Micotakis je izravno uključen u cijelu aferu, povremeno na pomalo bizarne načine. Sve se naime počelo koturati još prošle godine, kada je jedna aktivistička organizacija posvećena zaštiti privatnosti otkrila da je grčki novinar Tanasis Kukakis postao žrtva notornog sustava za krađu podataka i kontrolu mobitela Predator.
Iako ispočetka nije privukao pretjeranu pažnju javnosti, ovaj slučaj se zakomplicirao kada je postalo jasno da se na udaru istog softvera Predator našlo nekoliko desetina grčkih državljana, uključujući i Nikosa Andrulakisa, šefa treće najveće parlamentarne stranke u zemlji – socijaldemokratskog Pasoka. Njega je o špijuniranju obavijestila nadležna služba Evropskog parlamenta čiji je član. U krajnje nespretnom slalomu koji je uslijedio grčka vlada je negirala da koristi Predator, ali je ipak naposljetku priznala prisluškivanje Andrulakisa nekim drugim sredstvom, usput kategorički odbijajući objasniti povod. Iako je priznao da je cijeli događaj bio "greška", Micotakis je izbjegao objasniti svoje poteze, umjesto toga ponavljajući teoriju prema kojoj neidentificirani strani akteri pokušavaju ovom aferom destabilizirati državu baš u trenutku energetske krize i pojačanih napetosti s Turskom. Sve pozive za ostavku premijer i dalje kategorički odbija navodeći kako bi njegov odlazak oslabio državu u ovom ključnom trenutku.
Vođa opozicije i bivši premijer Aleksis Cipras ponudio je nešto jednostavniju interpretaciju cijele afere, koja je znatno manje povoljna za aktualnog premijera. Potencijalni utjecaj na Andrulakisa mogao bi biti ključni element za opstanak Micotakisa na vlasti nakon izbora koji trebaju biti održani sljedeće godine. Naime, između ostalog zbog promjene izbornih pravila i ukidanja automatskih dodatnih mandata za pobjednika izbora, izvjesno je kako Micotakisova stranka desnog centra Nova demokracija neće moći samostalno formirati vladu čak i ako pobijedi na izborima. Opoziciju Novoj demokracija čine pak dvije stranke ljevice – Ciprasova Siriza i Andrulakisov Pasok. Ako se želi održati na vlasti, Nova demokracija će vjerojatno morati privući na svoju stranu manji Pasok.
Sumnje da je "vrijednu operativnu granu države" zapravo zloupotrebljavao za stranačke potrebe dodatno su ojačane činjenicom da je Micotakis na početku svog premijerskog mandata tajnu službu podredio izravno svom uredu, umjesto ministarstvu unutrašnjih poslova, kako je to ranije bilo. Afera je već prisilila Novu demokraciju i vladu na određene ustupke. Tako je ostavku još početkom mjeseca podnio šef tajne službe Panajotis Kontoleon, a gotovo u isto vrijeme i tajnik u vladi Grigoris Dimitriadis. Ovaj potonji nije, međutim, tek bilo koji tajnik u vladi, već jedan od premijerovih najbližih suradnika i njegov – nećak. Ova bizarna rodbinska veza potaknula je opoziciju na mnoge šale o tome kako je Micotakis bio spreman žrtvovati vlastitog nećaka da zadrži vlast. No cijela stvar s Dimitriadisom zapravo je još ozbiljnija i kompleksnija. Kako se naknadno pokazalo, on je na neobičan način i poslovno povezan s tvrtkom koja je u Grčkoj prodavala Predator – špijunski softver za koji vlada tvrdi da ga uopće ne koristi.
Da stvar po vladu bude gora, u sve su se ovog tjedna pokušale umiješati i evropske institucije, navodeći zabrinutost za prava evrozastupnika Andrulakisa, ali i drugih građana EU-a. U pomalo paničnom odgovoru grčka je vlada upozorila evropske institucije da se ovdje radi o sigurnosnom pitanju koje je u nadležnosti nacionalnih vlada. Time se Grčka pridružila drugim članicama – poput Mađarske, Poljske i Španjolske – čije su aktualne ili bivše vlasti već osumnjičene za zloupotrebu špijunskog softvera protiv opozicijskih političara i novinara te su zbog toga pod pritiskom institucija zaduženih za zaštitu građanskih prava na razini EU-a.
