Novosti

Intervju

Nina Čolović: Učimo Kušana i Ćopića

Model C teži rekonstrukciji integrativnoga obrazovanja u kojem djeca ovladavaju i latinicom i ćirilicom, u kojem čitaju i istražuju jezik zavičaja te grade dijalogično razumijevanje njegove povijesti i kulture, kaže lingvistkinja-istraživačica u Srpskom narodnom vijeću, zadužena za obrazovanje

4dkjpt2wpjxk0if16fpopkienmp

Nina Čolović

Ministarstvo znanosti i obrazovanja napokon je donijelo kurikulum za nastavni predmet srpski jezik i kultura?

Briga MZO-a za obrazovanje na manjinskim jezicima i pismima pokazivala se nerijetko usputnom, pa je tako tek s Cjelovitom kurikularnom reformom i Školom za život, u valu izrade kurikuluma za potrebe dominantnoga obrazovanja, zahvaćen model C na srpskome jeziku i pismu. Na pisanju kurikularnoga dokumenta predano su radile učiteljice i nastavnice nastojeći premostiti teškoće u nastavi od 1996., otkada datiraju donedavno važeći nastavni plan i program sa zastarjelim udžbenicima. Ionako trome promjene u obrazovanju zaobilazile su učitelje i nastavnike u modelu C koji su, prepušteni samima sebi, nastojali što bolje prilagoditi nastavu i obrazovne materijale. Stoga novi kurikulum treba shvatiti kao rezultat neumornog zalaganja učitelja i nastavnika da ponude referentni i osuvremenjeni program.

Koliko program odgovara potrebama djece?

Iako se tri domene – To sam ja, Govorim i pišem, Čitam i stvaram – mogu činiti skučenima za učenje ćiriličnoga pisma, srpske književnosti te jezika, kulture, zemljopisa i povijesti Srba u Hrvatskoj i Srbiji, kvalitetna organizacija gradiva unutar te tri domene trebala bi osigurati smisleno povezivanje nastavnih sadržaja. Učenje o razvoju glazbene umjetnosti tako se odvija uz čitanje poezije, povijesni se kontekst razlaže uz analizu epskih pjesama, a upoznavanje likovne umjetnosti uz prva oblikovanja ćiriličnih slova. Modeli obrazovanja na srpskome jeziku i pismu od početka su otvoreni svima, bez obzira na etnicitet.

Zbog čega je kurikulum nužan?

Model C, zbog otežane propusnosti dominantnog obrazovanja za kulturu, jezik i povijest manjina u Hrvatskoj, teži rekonstrukciji integrativnoga obrazovanja u kojem djeca ovladavaju i latinicom i ćirilicom, u kojem čitaju i Ivana Kušana, Matu Lovraka kao i Desanku Maksimović i Branka Ćopića, istražuju jezik zavičaja te grade dijalogično razumijevanje njegove povijesti i kulture. Modelom C vraća se svijest o dijeljenome jezičnom, kulturnom, povijesnom i geografskom kontekstu, rastvarajući paletu alata i mogućnosti kojima djeca mogu promišljati i graditi predodžbu o sebi i društvu.

Intervju

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više