Novosti

Politika

Nikad više novca za kulturne programe nacionalnih manjina

Savjet za nacionalne manjine iduće godine imat će na raspolaganju 46,2 milijuna kuna, od čega je za donacije manjinskim udruženjima i ustanovama predviđeno 43,8 milijuna kuna

Predložena sredstva iz državnog proračuna za ostvarivanje programa kulturne autonomije nacionalnih manjina nikad nisu bila veća, rekao je predsjednik Savjeta za nacionalne manjine (SNM) Aleksandar Tolnauer na sjednici ovog krovnog tijela nacionalnih manjina, održanoj u četvrtak, 14. novembra, u Zagrebu.

Vlada je za tu namjenu predložila 46,2 milijuna kuna, od čega je za donacije udruženjima i ustanovama nacionalnih manjina predviđeno 43,8 milijuna kuna. U taj iznos spadaju i sredstva koja se mađarskoj i talijanskoj manjina dodjeljuju temeljem bilateralnih sporazuma i ugovora s njihovim matičnim državama, kao i sredstva prema strateškom planu stvaranja pretpostavki za kulturnu autonomiju Roma.

Članovi Savjeta podržali su prijedlog za imenovanje članova povjerenstva za raspodjelu sredstava i usvojili poslovnik o njegovom radu.

- Ovakvim prijedlogom Vlada je pokazala razumijevanje za nasušne potrebe u razvijanju kulturne autonomije i prepoznala ono što su SNM i manjinski zastupnici prezentirali govoreći o razvoju civilnog društva u udrugama nacionalnih manjina proteklih godina - rekao je Tolnauer nakon sjednice.

- Vlada je prepoznala te potrebe, i to ne na temelju koalicijskih sporazuma, nego iz izvješća udruga nacionalnih manjina i njihovog rada koji se iznimno razvio, posebno u civilnom društvu. Međutim, moram spomenuti da je visina sredstava za 2020. rekord, ali takav smo rekord imali i 2009. godine, dakle prije deset godina. Zbog društvenih okolnosti pristali smo na mjere štednje u tim stavkama, ali se na nama vrlo revnosno štedjelo, pa su sredstva za 2017. bila tek 31,8 milijuna kuna, što je bilo nedovoljno s obzirom na zadatak razvijanja civilnog društva nacionalnih manjina – kazao je Tolnauer.

Naglasio je i da su se u Savjetu prije tri godine prilagodili principima financiranja civilnog društva u EU.

- Sve programe, koji se predaju Savjetu, ocjenjuje peteročlano povjerenstvo koje čine vanjski predstavnici i dva člana Savjeta kvalificirana za praćenje tih programa koji poznaju tu problematiku. Usvojene kriterije financiranja iz EU prilagodili smo našim specifičnostima, jer imamo 22 nacionalne manjine. Jedini kriterij za dodjelu je kvaliteta programa, a kako se radi o kulturnoj autonomiji, tu brojnost manjina nije kriterij. Brojnost je kriterij pri zastupanju manjina - rekao je.

Naglasio je i da se posljednjih godina broj zahtjeva da dodjelu sredstava stabilizirao oko 1.300, ali da ih je ipak svake godine sve više i to s poboljšanim programima. Udruge vode računa o tome - istaknuo je, istaknuvši da u Savjetu nema sukoba interesa, s obzirom da na odluke povjerenstva ne može utjecati niti on, niti drugi članovi Savjeta. Objasnio je i da osmoro saborskih zastupnika, koji su po položaju članovi Savjeta, ne mogu glasati za svoju nacionalnu manjinu.

Javni poziv će biti raspisan krajem novembra, a odluka o raspodjeli sredstava naći će se na dnevnom redu Savjeta tokom aprila ili maja 2020. godina. Kako je odluka vezana uz odgovarajuće zakone koji određuju rokove za podnošenja izvještaja, to određuje i rokove.

Na pitanje Novosti o privremenom financiranju udruženja koja su dobila sredstva za 2019. Tolnauer je rekao da to u EU nije praksa, ali da je Savjet uspio isposlovati privremene ugovore za financiranje udruženja do donošenja odluke.

- Ako se ustanovi da je netko prekršio pravila o dodjeli, bilo da je nenamjenski koristio sredstva ili ih nije pravdao izvješćem, taj će novac morati vratiti - rekao je Tolnauer.

Ukazao je i da je ranijih godina na raspravi o proračunu uvijek bilo amandmana kojima se tražilo da se manjinama smanje sredstva, ali ovaj put takvih nije bilo.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više