Novoizabrana ste predsjednica VSNM-a u Krnjaku: predstavite se ukratko čitateljima Novosti i kažite nam kako se snalazite u novoj ulozi?
Imam 46 godina i administrativna sam referentica u krnjačkom Komunalcu. Uz to, članica sam SDSS-a, ovdašnjeg pododbora SKD-a Prosvjeta, udruge Breza, ali i blagajnica DVD-a u Debeloj Kosi. Ali mimo svih tih organizacija kojima sam se pridružila, nastojim biti od koristi cijeloj našoj zajednici, pa pomažem ljudima kolikogod mogu i najbolje što znam, pogotovo onima starijima i samima, bez porodice i bližnjih. Kako nakon lokalnih majskih izbora, kad je izabran za općinskog načelnika, dotadašnji predsjednik VSNM-a nije više mogao obavljati tu dužnost, tajnim sam glasovanjem ja izabrana na tu funkciju – i moram reći da se još uvijek nastojim snaći u svemu tome.
Kako ocjenjujete život i politički položaj naše zajednice u Krnjaku, ali i cijeloj Županiji?
Odnosi s većinskim narodom su na zadovoljavajućoj razini, no tenzija uvijek ima, jer se cjelokupno stanje u društvu preslikava i na nas ovdje. Srećom, riječ je mahom o sporadičnim i izoliranim slučajevima.
Poštuju li se i u kolikoj mjeri odredbe Ustavnog zakona o pravima manjina? I što bi, po vašem mišljenju, trebalo učiniti da se to poboljša?
Jedna od osnovnih uloga naših manjinskih vijeća i jest da se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina u potpunosti primjenjuje, a ta je zadaća utkana i u naš Statut. Konkretnije, u Krnjaku je riječ o potpunoj ravnopravnosti našeg jezika i pisma, o vraćanju ili promjeni naziva nekih naselja i ustanova te o omasovljavanju pravoslavnog vjeronauka i dodatne nastave srpskog jezika i kulture, odnosno uspostavljanju nastave po tzv. modelu B.
Kakvi su općeniti demografski podaci za Krnjak i kako u svemu tome prolazi srpska zajednica?
U posljednje tri godine ovdje je rođeno svega dvadesetak beba: pretprošle njih pet, lani deset, a ove, do sredine oktobra, također pet. U istom je razdoblju umrla 21 osoba samo iz naše nacionalne zajednice. Jasno, sveprisutni trend iseljavanja u druge zemlje nije nas zaobišao, premda sada nije toliko uočljiv. Povratnika je malo: po popisu stanovništva iz 2011. krnjačka je općina imala 1.985 stanovnika, od čega 68,61 posto srpske, 29,17 posto hrvatske i 2,22 posto ostalih nacionalnosti; nadamo se da bismo s ovogodišnjim popisom mogli ostati na sličnim brojkama. Stoga je vrlo važno da svi pripadnici naše zajednice ispravno popune upitnik, pogotovu kad je riječ o vjeroispovijesti, materinskom jeziku i nacionalnosti. Bitno je iznimno i to da se popišu svi koji su privremeno odjavljeni ili na privremenom radu u inozemstvu. Napominjem da za to još uvijek ima vremena, sve do 29. oktobra.
Kako VSNM surađuje s Općinom i Županijom, ali i SNV-om i drugim organizacijskim dijelovima zajednice?
Zahvaljujući stabilnom financiranju, ponajviše iz općinskog budžeta i kroz kanale SNV-a, bez poteškoća realiziramo planirane programe i aktivnosti. Aktualni dožupan Dejan Mihajlović bio nam je kao krnjački načelnik od velike pomoći, a suradnja s njim je i dalje odlična; štoviše, očekivanja su čak i veća.
Njeguju li naši mladi u dovoljnoj mjeri svoj identitet? I koliko se tome posvećujete u Krnjaku?
Od ukupno 78 učenika OŠ Katarine Zrinjske 27 ih je srpske nacionalnosti, što iznosi 34,6 posto. Dodatnu nastavu srpskog jezika i kulture te pravoslavni vjeronauk pohađa njih 25, ali i jedan učenik hrvatske nacionalnosti. Pored toga, đaci viših razreda sudjeluju u radu Prosvjete kroz plesne i glumačke grupe. Vijeće je ove godine financijski podržalo projekt nazvan "Tragovima korijena – putovima Hrvatske", u sklopu kojeg su krnjački osnovnoškolci koji pohađaju nastavu po modelu C imali dvodnevnu terensku nastavu, odnosno ekskurziju po Smiljanu, Islamu Grčkom, Karinu te manastirima Krki i Krupi, a to je svakako vrijedan način njegovanja svoga identiteta.
