U Srpskom narodnom vijeću izvještaj iz Dnevnika Nove TV od 2. maja o komemoraciji koja je tog dana održana u Borovu povodom 32. obljetnice masakra 12 hrvatskih policajaca ocijenili su neobjektivnim i neprofesionalnim.
Tim povodom uputili su dopis vodećim ljudima te televizije u kojem stoji da u spornom prilogu novinarka Marina Bešić Đukarić otvoreno sugerira kolektivnu odgovornost cijele srpske zajednice za spomenuti zločin, što je razvidno iz off tvrdnje da je "2. svibnja ovo većinsko srpsko selo redovito prazno…", što nadalje "prate kadrovi spuštenih roleta na zatvorenim, valjda srpskim prozorima, čime se dodatno podilazi nacionalističkom narativu koji već godinama cijelu jednu zajednicu na istoku Hrvatske proglašava kolektivno odgovornom za neke od najtežih ratnih zločina".
"Kroz cijeli prilog sugerira se nemogućnost suživota i oprosta, a frustraciju preživjelih, kao i članova obitelji ubijenih uslijed, po njima, nedovoljnog procesuiranja samog zločina, dodatno se podgrijava pa sama novinarka sebi uzima za pravo zaključiti kako je 'teško krenuti dalje…'", piše dalje u dopisu koji je potpisao glasnogovornik SNV -a Eugen Jakovčić.
Demantirajući tvrdnju iz priloga kako su "zločinci osuđeni, a nakon toga abolirani", u SNV-u podsjećaju na činjenice koje su dostupne javnosti, napomenuvši da ratni zločini ne zastarijevaju, a kazneno zakonodavstvo RH ne dopušta mogućnost oslobađanja od odgovornosti:
"Zbog ratnog zločina u Borovu selu 2. svibnja 1991. Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku podiglo je optužnice protiv petorice hrvatskih državljana, pripadnika srpskih paravojnih postrojba. Zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv ranjenika i bolesnika i kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika optuženi su Milan Marinković (1947.), Jovan Jakovljević (1955.), Dragan Rakanović (1967.) i Milenko Mihajlović (1963.) te Jovica Vučenović (1959.) zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika.
Istraga protiv petorice okrivljenika zbog ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika započela je u studenom 2010. godine u Vukovaru, a predmet je odlukom Vrhovnog suda RH 15. travnja 2011. godine prebačen na Županijski sud u Osijeku. Policija je 13. studenoga 2010. uhitila i u istražni centar Županijskog suda u Vukovaru sprovela Milana Marinkovića, a za četiri osobe nedostupne hrvatskom pravosuđu raspisala je tjeralicu.
Rješenjem Izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Osijeku od 2. prosinca 2011. u odnosu na optuženog Milana Marinkovića razdvojen je postupak u odnosu na postupak prema ostalim optuženicima.
Vijeće za ratne zločine Županijskog suda u Osijeku 1. veljače 2012. proglasilo je okrivljenog Milana Marinkovića krivim i nepravomoćno osudilo na kaznu zatvora u trajanju od 3,5 godine. U kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru, stoga je nakon izricanja nepravomoćne presude pušten na slobodu. Vrhovni sud RH, rješavajući po žalbi okrivljenika, preinačio je kaznu zatvora u 3 godine", stoji u dopisu SNV-a.
Podsjećajući da su najistaknutiji članovi i članice srpske zajednice na istoku Hrvatske iskreno posvećeni obnovi međunacionalnog, hrvatsko-srpskog povjerenja, a svake godine delegacija Srpskog narodnog vijeća, polaže vijence žrtvama na Ovčari i na Dunavu kod Vukovara, iz SNV-a najavljuju i da će o spornom prilogu također informirati Vijeće za elektroničke medije, kao regulatorno tijelo.
Prilog možete pogledati ovdje.
