Da je prijedlog novog Zakona o izborim jedinicama koji je predstavila Vlada neprihvatljiv, posebno po pitanju transparentnosti, slažu se mnogi ustavnopravni stručnjaci, politolozi i svi oni koji promišljaju demokratsku proceduru. Stav o neprihvatljivosti izrekla je nakon sastanka s premijerom Andrejom Plenkovićem na ovu temu i predstojnica katedre za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta Biljana Kostadinov.
Zakonski prijedlog, kazala je, donesen je bez demokratske procedure koja bi podrazumijevala radne skupine s poznatim protagonistima i otvorenu raspravu. Prijedlog nije ni obrazložen, a u registru birača je 500 tisuća osoba više nego na popisu stanovništva. Ima tu još anomalija: vodeći se očito vlastitim političkim interesima, HDZ je namjerno odbio da granice izbornih okruga budu formirane tako da u što većoj mjeri prate granice županija, gradova i prirodnih geografskih cjelina.
Dodatno smo porazgovarali sa Sanjom Barić, profesoricom na katedri za ustavno pravo riječkog Pravnog fakulteta, također sudionicom ovog sastanka, koja nam je na direktno pitanje treba li novi teritorijalni sustav izbornih jedinica proglasiti neustavnim kazala da je to "kompleksna priča".
- Osnovni problem su registar birača i popis stanovništva. Ako smo sigurni da imamo točan broj stanovnika, onda je jedini logičan zaključak da se držimo popisa stanovništva kao startne pozicije za izračun izbornih jedinica. Ako smo suglasni da i popis stanovništva ima određene manjkavosti s obzirom na to da je izveden tokom pandemije pa ni tu nismo sasvim sigurni, onda ostajemo ponovno u limbu nesigurnosti - kaže ustavna stručnjakinja.
I ona se nakon sastanka s premijerom osvrnula na činjenicu da Ustavni sud nije do kraja napravio posao. Premda je u veljači ukinuo Zakon o izbornim jedinicama, nije ukinuo deset izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika. Jedna od posljedica toga je da izborne jedinice imaju neprirodan oblik u smislu da se spajaju neki krajevi koji nemaju ni povijesnu ni regionalnu vezu, dok ni granice županija pritom nisu očuvane. Kakav model onda predlaže?
- Osnivanjem radne stručne skupine u kojoj bi bili demografi, matematičari, politolozi, ustavni pravnici, pripadnici pozicije i opozicije doći ćete do pet, šest ili sedam, možda deset različitih modela. Neki će reći da Hrvatska treba biti jedna izborna jedinica, neki da joj treba šest jedinica, neki će biti stava da svaka županija bude izborna jedinica. To je proces u kojem se raspravlja o plusevima i minusima, političkim i ljudskim te emigracijskim posljedicama i onda se u jednom trenutku politika odluči za jedan od tih modela, koji bi bio optimalan za Hrvatsku, a ne da imamo jedan model koji je kao najbolji, jer nema najboljeg modela - smatra Sanja Barić.
HDZ dakle nije razmatrao niti jedan drugi model od onog koji je nametnuo, pa nije ni dokazano da je taj bolji od drugih. Sigurno je da svatko tko je na vlasti pokušava napraviti model koji mu neće štetiti, odnosno onaj koji će mu koristiti. Jedini ustavnopravni argument, dodaje naša sugovornica, kojim se sada može ići na Ustavni sud jest pitanje vladajućima jesu li uzeli u razmatranje sve moguće modele. Po njezinom mišljenju, ako je Ustavni sud stava da procedura nije dobra, već je to morao javno reći.
- Kad se pozivate na ustavno pravo, uglavnom govorite o proceduri, a kad vas pitaju da pružite rješenje, ne smijete ga dati jer je ono nužno subjektivno. Postoji deset rješenja, zašto bi rješenje broj tri bilo bolje od rješenja pet ili šest? Stvar treba učiniti što logičnijom, na što mi i upozoravamo - ističe Sanja Barić.
Nepobitno je da kroj izbornih jedinica povratno utječe na cijelo društvo. Stoga se zaziva ozbiljna reforma, koja je evidentno u ovom slučaju izostala.
