Ne ponovilo se, zajednička je poruka članova Antifašističke lige, Srpskog narodnog vijeća i Documente koji su Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta obilježili u subotu u Zagrebu.
Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a, podsjetio je da se radi o jednom od najvećih zločina počinjenih u povijesti čovječanstva. Naglasio je da se danas treba napraviti sve da se takva strahota nikada više ne ponovi, ali i upozorio da smo i u ovom vremenu svjedoci zločina, doduše u manjim razmjerima, koji podsjećaju na ono što je Europa prošla.
Govoreći na mjestu gdje je do ustaškog rušenja u Praškoj ulici u Zagrebu bila sinagoga, Pupovac je izrazio nadu da će biti ponovo sagrađena i na takav način obogatiti grad sadržajem koji ga je gotovo puno stoljeće obogaćivao.
- Svijet je puno naučio, ali na sceni su ponovo politike koje taj nauk nisu prihvaćale ili misle da ga nije potrebno prihvatiti tako da danas i u Europi i kod nas imamo one koji zaboravljaju na strahote Drugog svjetskog rata, Holokausta, genocida i ratnih zločina. I danas ljudi stradaju zbog agresivnih politika onih koji žele svoje ciljeve ostvariti ratnim nasiljem i mržnjom prema drugačijima. Ta činjenica dokazuje da učenje o Holokaustu treba biti neprestano prisutno, kao i obnavljanje svijesti o onome što se dogodilo – rekao je Pupovac, kraj Spomenika žrtvama Holokausta i ustaškog režima, pokraj Glavnog kolodvora, pozivajući na jačanje politike suradnje s drugima i drugačijima, politike tolerancije i respekta prema drugima neovisno o njihovoj vjeri, naciji ili rasi.
Zoran Pusić, predsjednik Antifašističke lige, podsjetio je da je UN 2005. proglasio 27. siječanj Međunarodnim danom sjećanja na žrtve Holokausta, jer su taj dan jedinice Crvene armije oslobodile Auschwitz i pronašli oko 7 tisuća zatvorenika ostavljenih da umru.
- Svijetu je trebalo vremena poslije Drugog svjetskog rata da spoznaju sve strahote, brutalnost i opseg počinjenog zločina. Trebale su biti izmišljene nove riječi poput genocida i Holokausta počinjenih nad Židovima i Romima, a u lokalnoj verziji u NDH i nad Srbima. Zločinu je prethodila dehumanizacija tih naroda i proglašavanje pripadnika tih grupa podljudima, odnosno manje vrijednim ljudima. Poslije 1945. godine prevladavala je ideja da se tako nešto nikad ne ponovi. Međutim, bešćutna arogancija dio je ljudske povijesti koji nas prati od prije Holokausta pa tako i danas. Nadali smo se da se tako nešto ne može ponoviti i upozoravali da se zločin lako može okrenuti prema nekim drugim grupama ljudi, a kao što znamo, to se i događa. Pokazali smo se slabim učenicima – istaknuo je Pusić.
Tena Banjeglav i Vesna Teršelič iz Documente pozvale su kraj spomenika Strijeljanje talaca na trgu Josipa Juraja Strossmayera predstavnike Grada Zagreba da očiste prostor oko njega, s obzirom da je jedan od rijetkih preostalih nakon 90-ih godina, kao i da ga komemorativno obiđu te polože cvijeće u spomenu na stradale. Pozdravile su odluku zagrebačkih vlasti da promijene imena ulica nazvanih po ustaškim dužnosnicima i pripadnicima ustaškog pokreta te kazala da će i Bjelovar promijeniti imena triju ulica. U Hrvatskoj je takvih gradova i općina bilo dvadesetak, ali se brojka ipak godinama smanjuje.
