Kao što su nekadašnji jugoslavenski partizani nakon svake svoje ofanzive odavali počast palim drugovima, tako su se poslije dvogodišnje kovid-pauze u Kumrovcu obreli brojni poštovatelji antifašističkih i socijalističkih stečevina da opet kolektivno, potkraj maja, proslave Dan mladosti, odnosno rođendan Josipa Broza, nekoć 'najvećeg sina naših naroda i narodnosti' barem sa zagorskih brega.

Na skupu nazvanom Dan mladosti – radosti, što ga već tradicionalno organizira hrvatski Savez društava Josip Broz Tito u suradnji sa Savezom antifašističkih boraca i antifašista RH, okupilo se nekoliko hiljada ljudi iz gotovo svih republika i pokrajina bivše državne zajednice, ali i Austrije, Mađarske i drugih svrstanih i nesvrstanih zemalja.

Obilježavajući 130. godišnjicu Titova rođenja, mnogi su se prisjetili starih dobrih vremena mira, pristojnog životnog standarda i socijalne pravde kakva je danas, barem na ovim prostorima i u vremenima krajnje komercijaliziranosti gotovo nezamisliva. Na tom su tragu bile i riječi kumrovečkog načelnika Roberta Šplajta da je "Broz njihov brend", koje je potvrdila dobra ponuda hrane i pića, usklađena valjda s poslovičnom zagorskom izrekom: "Kad bedak ima penez, onda kramar trži". Tako je i prije početka službenog programa proslave prostor oko bine bio krcat, unatoč tome što su neki prednost ipak davali zaposjedanju terasa okolnih kafića.

Mladi razumiju što je to fašizam: skreću ulijevo, pa ih je pravo veselje gledati i slušati. Upravo su oni preokrenuli političku situaciju na našim izborima, kaže Slovenac Severin Kovačič iz Gorice

Među predstavnicima stranih antifašista bio je Vilmos Hanti, predsjednik Međunarodne federacije antifašističkih boraca pokreta otpora, koji je počast velikom borcu i državniku odao pred čuvenim Augustinčićevim spomenikom.

- Tito je velika ličnost i mi ga jako cijenimo zato što je bio snažan borac protiv fašizma, koji se zalagao za mir i bolje društvene odnose u svijetu. Osim za oslobođenje, zaslužan je za jačanje bratstva i jedinstva jugoslavenskih naroda. Jugoslavija je u njegovo vrijeme bila jaka i poštovana država koja je gradila fantastično i moderno socijalističko društvo, barem smo to tako mi u Mađarskoj vidjeli – kazao nam je taj antifašist iz danas susjedne članice EU. Vijence za Tita položili su i članovi njegovih društava iz slovenskih Sevnice i Murskog Središča.

- Svake godine na godišnjicu Titove smrti 4. maja idemo u Beograd, a onda, uz Dan mladosti, i u Kumrovec. Da njega nije bilo, ne bismo svojedobno živjeli u pravednom društvu, a sada bi vjerojatno pripadali Mađarskoj – kaže nam predsjednik selničkog udruženja Josip Hrženjak. Među stotinjak Crnogoraca iz Podgorice i Bara, naletjesmo na Ranka Kovačevića.

- Redovito posjećujemo značajna mjesta jugoslavenske historije, obilazimo poprišta slavnih bitaka poput Neretve, Sutjeske i Kadinjače, a ovdje obilježavamo Titov rođendan i odajemo poštovanje politici koja nas je učinila poznatima u svijetu, što se pokazalo i na njegovoj sahrani. Tek sada vidimo do kuda mogu dovesti razjedinjenost i nesloga – objašnjava nam čovjek koji je početkom davnih 1970-ih i sam bio polaznik čuvene kumrovečke Političke škole. Severin Kovačič u Hrvatsko zagorje stiže iz Nove Gorice odnosno, kako  sam kaže, "Socijalističke Republike Slovenije".

- Danas mi je prilika da se prisjetim mladosti: čitao sam da smo mi koji smo rođeni u jugoslavenskom socijalizmu između 1950. i 1980., generacija koja je preživjela najljepšu mladost na svijetu. Velika većina Slovenaca jako voli Tita i još ga s veseljem sjećamo, iako smo donedavno imali fašističku vladu. Mladi razumiju što je to fašizam: ne vraćaju se na Titov put jer to nije moguće, ali skreću ulijevo, pa ih je pravo veselje gledati i slušati. Imali smo izbore i upravo su oni preokrenuli političku situaciju – zaključio je. Iz sedamdesetak kilometara udaljenog Šentjanža, Danica Kramžar je s troje svojih sumještana u Kumrovec stigla pješice.

- Prenoćili smo putem u hostelu i sad smo ovdje da odamo počast drugu Titu – kaže žena koja se dobro prisjeća nekadašnjih rođendanskih štafeta za Broza. Iako nije umorna od silnoga hoda, Kući će ipak autom. Delegaciju antifašista iz bihaćkoga kraja, punih šest autobusa, predvodio je njihov predsjednik Osman Handukić.

- Tito i njegovi partizani oslobodili su teritorij i stvorili Bihaćku republiku u kojoj je održano Prvo zasjedanje AVNOJ-a. Neki i danas 'antipatišu' antifašizam i ne žele s nama, no mi koji poštujemo te vrijednosti smo ipak brojniji, pogotovu među mladima – protumačio nam je. Predanost mladih Titovu putu potvrđuje i Sandra Džemaili.

- U našoj je sekciji aktivno više od 4.500 srednjoškolaca, studenata i drugih Brozovih poštovatelja. U aprilu smo održali prvo natjecanje u poznavanju NOB-a i svim smo natjecateljima obećali nagradu, putovanje ovamo za Dan mladosti. Naši preci učili su nas da pamtimo i obilježavamo sve značajne datume vezane uz naše narode i republike – kaže nam ta antifašistkinja nove generacije. S Mirom Repešom iz Rijeke razgovaramo dok brojni fotoreporteri snimaju bake i djedove s pionirskim kapicama te druge 'retro' odjevene osobe.

- Iz Rijeke nas je ovamo pristiglo stotinjak: nekima je oko 40 ili 50, a nekima o-ho-ho godina. Ja na Dan mladosti dođem u Kumrovec napuniti baterije i vidjeti se s kolegama iz susjednih zemalja. Podružimo se, pa u miru odemo doma i voljeli bismo da nam ona druga strane ne puše za vrat, da svatko mirno slavi svoje – mudro je sažela motive svog dolaska. Službeni program koji se odvijao na bini vodio je Dubravko Sidor, upozoravajući sve koji su se željeli obratiti prisutnima na petominutno ograničenje.

- Razlog ovolikom okupljanju je sjećanje na vrijeme u kojem smo živjeli bogatije i sigurnije. Hrvatska je 1990. imala 4,8 milijuna stanovnika, danas ih je milijun manje. Dug je povećan gotovo dvadeset puta, a odnos radnika i penzionera koji je nekad bio 1:3 sada je 1:1,3 - podsjetio je na tužne činjenice Jovan Vejnović, predsjednik Saveza društava Josip Broz Tito.

- Mladost je neminovno povezana s Titovim imenom: mladi su iznijeli NOB jurišajući, ginući te gradeći razrušenu i nerazvijenu Jugoslaviju nakon rata – sumirao je predsjednik SABA RH Franjo Habulin, izrazivši žaljenje i radi današnjeg iseljavanja mladih trbuhom za kruhom i radi zbivanja u Ukrajini.

- Poručio bih svima da prestanu trgovati oružjem i da šalju poruke mira. Neka krene diplomacija, neka političari dignu guzice i pregovorima zaustave ubijanja i razaranja – kazao je s bine. Zanimljiva je bila poruka koju je uputio šef crnogorskih antifašista Dragan Mitov Đurović.

- Sve svoje bitke Tito je dobio, na nama je da mi dobijemo svoje. Naša je bitka da nas oni koji rade na granicama bivših jugoslovenskih republika ne prebrojavaju sto puta, posebno ako vide petokraku ili ako čuju koga da govori kako je Titovo doba bilo vrijeme mladosti i velike radosti – rekao je, a na njega se univerzalnom porukom zajedništva nadovezala Sandra Džemaili.

- Promatrajmo se kao braća i sestre bez obzira na različitosti, uvažavajmo se međusobno i pružajmo ruke kao čovjek čovjeku – zaključila je i bila s bine ispraćena salvom aplauza. Bivši predsjednik RH i počasni SABA-in predsjednik Stjepan Mesić podsjetio je na pogubnost bezočnog revidiranja povijesti.

- S uspomenom na čovjeka čije bi ime svaka normalna država koristila kao iskaznicu koja otvara sva vrata, Hrvatska se ponaša kao da se svijetu želi svijetu predstaviti kao zemlja neznalica koja samu sebe identificira s onima koje su činili zločine. Je li Tito imao pogrešnih poteza? Imao ih je. Je li bilo zločina pobjednika kao u cijeloj Evropi? Bilo ih je, ali za njih su krivi oni koji su pokušali nacifašizmom promijeniti odnose u svijetu, oni koji su stvorili zločinački režim i koji su činili zločine četiri ratne godine - istaknuo je hrvatski ex-predsjednik.

Uz predstavnike lokalne vlasti, prisutnima se obratio i saborski zastupnik Vilim Matula, a glazbeni dio svečanosti obogaćen je partizanskim pjesmama u izvođenju zbora ZUABA-e, Grada Zagreba i Zagrebačke županije,

jednog zabočkog ansambla, solistice Barbare Othman praćene Marjanom Krajnom te Ličkog prela; pljeskalo se svima, no vrhunac proslave je bio nastup tršćanskog Partizanskog pevskog zbora Pinko Tomažič, koji je zaključen pjesmom "Druže Tito mi ti se kunemo" i himnom "Hej Slaveni" na slovenskom. 

U pozadini tih nastupa, Sadija Hrnić iz Bihaća za Novosti se prisjetila Tita i zgoda iz svoje mladosti.

- Išla sam na slet kad je Titu bio rođendan, to mi je jedna od najljepših uspomena. Ostala su mi divna sjećanja i na Beograd te znam da sam plakala kad je umro, pitajući se što će dalje biti s mojim, tada tromjesečnim sinom – rekla nam je. Marija Mojca Koletnik iz ozloglašenog je Blajburga (ili Pliberka) stigla s drugim koruškim Slovencima koji gaje antifašistička uvjerenja.

- Poštujemo Tita koji nam je ostavio državu u kojoj su ljudi živjeli bez brige i u miru. A u Kumrovec dolazim sretna, jer ove godine u Pliberku nema bande; čak 25 društava tražilo je da se zaustavi to veličanje fašista i okupljanje neofašista. Austriji svi moramo zahvaliti na tome – pojasnila je Koletnik. Svoje dojmove s ovogodišnjeg Dana mladosti - radosti sažeo je na kraju i predstavnik organizatora Jovan Vejnović.

- Zadovoljan sam ne samo brojem prisutnih nego i nastavkom duha vezanog uz najbolje vrijednosti NOB-a i Tita. Budući da smo trenutačno na svjetskoj povijesnoj prekretnici, njegove su nam ideje, pogotovu one vezane uz nesvrstane i miroljubivu aktivnu koegzistenciju, potrebnije nego ikad. Nažalost, nema ljudi koji bi ih proveli u djelo. Možda će rat u Ukrajini i prijetnja nuklearnom katastrofom izroditi neke koji će shvatiti da su pregovori bolja garancija miru od slanja oružja. Uz rad s mladima, to je najvažnija tema s kojom se planiramo baviti, premda nam je radi organizacijskih i financijskih problema otežano svako planiranje i djelovanje – zaključio je Vejnović za Novosti još jednu veselu kumrovečku proslavu tradicionalnoga svibanjskog praznika.