U video najavi pogledajte što možete pročitati u novom broju.

 

Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

 

U mreži Agende

"Crna internacionala" (2. dio): U suradnji s novinarima iz Poljske, Nizozemske, Velike Britanije i Švedske, Hrvoje Šimičević je analizirao procurene mailove u kojima su aktivisti, političari i grupacije iz mreže Agenda Europe razrađivali strategije o zabrani ili otežavanju pobačaja, širenju priziva savjesti i podrivanju prava gej osoba. Otkrivamo i kako je mreža, nastala pod utjecajem američkih ultrakonzervativaca i ruskih oligarha, izlobirala stajalište Hrvatske u Ujedinjenim narodima

 

Bez žena nema promjene

Kampanjom opet dominiraju muškarci, stranke sa zamjetnijim brojem nositeljica lista predstavljaju iznimku, kao i one čiji programi sadrže teme važne za dostizanje rodne jednakosti. Piše Tamara Opačić

 

Uvrede & podmetanja Viktora Ivančića: Mačak u sreći

Prihvatimo li vladajuću optiku po kojoj se hrvatsko političko polje oštro dijeli na "snage reda" i "snage nereda", paradoks leži u tome da se destrukcija društva i države obavlja u ambijentu reda. Dva primjera s početka predizborne kampanje sadrže gotovo sve zbog čega je nužno HDZ ukloniti s vlasti

 

Intervju, Dalija Orešković: SDP s partnerima ne smije ponoviti iste greške

"Sustav se mora promijeniti iznutra. Kad se sustav dobro postavi, stvari se ne mogu lako uništiti. Ključ je u strategiji suzbijanja korupcije. Dobro znamo da je država najveći poslodavac i takav sustav hranili smo 30 godina. Zbog nedostatka političke volje i očekivanja socijalnog otpora, dosadašnje SDP-ove vlade nisu provodile reforme", kaže predsjednica stranke koja na izbore izlazi kao dio koalicije Rijeke pravde. Intervju vodila Paulina Arbutina

 

Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Sofijin referendum

Milanović se nasuprot Plenkovića i njegova larpurlartističkog birpurbirokratizma ispostavlja kao hadezeovac s dna kace, maneken mantre koju premijer glasom pokvarene automatske sekretarice ponavlja već godinama, one o "povratku izvornom Tuđmanovom HDZ-u"

 

Tema beskućnici: Ni kuće ni kućišta

Točan broj beskućnika u Hrvatskoj je nepoznat. Hrvatska mreža za beskućnike procjenjuje da najmanje dvije hiljade osoba živi u apsolutnom, a najmanje deset hiljada u relativnom beskućništvu. Politikama su mahom nevidljivi i nezanimljivi – nema nacionalne strategije o beskućništvu ni mjera koje bi ga prevenirale među siromašnima. Piše Anja Kožul

 

Tema beskućnici: Evropljani bez krova nad glavom

Prema procjenama, na području EU-a živi nešto manje od 900 tisuća beskućnika. Njihov je broj narastao za 30 posto u odnosu na 2018., a u deset godina koje su tome prethodile za 70 posto. Riječ je o rastućem strukturnom problemu pa se cilj da se beskućništvo u EU-u do 2030. iskorijeni čini prilično nerealan. Piše Tena Erceg

 

Podešnjeli fah

Pravo i pravda Mislava Kolakušića jedna je od tri nove stranke koje su tokom ovog mjeseca upisane u registar političkih stranaka. Ove su godine inače registrirane ukupno četiri nove stranke, dok ih je lani bilo šest, uglavnom u desnom i konzervativnom spektru. Piše Dragan Grozdanić

 

Korporativna onkologija

Projekt personaliziranog liječenja raka vrijedan je za oboljele od raka, ali problematičan kao aranžman države s Rocheom. Vlada je hrvatsku onkologiju trajno vezala za jednu korporaciju, kojoj je omogućila dugotrajni dotok komercijalno vrijednih podataka o pacijentima. Piše Nataša Škaričić

 

Klima se mijenja, politike ne

Znanstvenici za klimu uputili su apel političkim strankama da u svoje programe uvrste klimatske politike. "Duboko sam uvjeren da se varaju ako misle da će i dalje bez klimatskih politika mirno ploviti kroz izborne cikluse. Mladim generacijama je jako stalo do kvalitetnog sustavnog odgovora na klimatsku krizu", kaže Nikola Biliškov. Piše Tena Erceg

 

Pokazatelj naše snage

Večeras smo ovdje zato što smo zamislili mjesto prenošenja starih znanja i stvaranja novih. Pjesma, ples, govor i običaji pokazatelji su naše snage, rekao je ličko-senjski dožupan Milan Uzelac na otvaranju Srpskog kulturnog centra u Udbini. Piše Anja Kožul

 

Opustjeli raj na zemlji

Mi Kordunaši bismo nekako preživjeli sve nevolje koje su nas snalazile, od rata i potresa do mizernih primanja. Al' sad je tu nešto najgore od svega: nestaju ljudi. To je ono što boli, kaže 89-godišnji Uroš Savić iz Točka. Piše Vladimir Jurišić

 

NATO-ovi kruzeri u Gružu

Četiri ratna broda pod četiri zastave pristala su u Dubrovniku da bi se iz lokalnih medija čulo kako je flotila ustvari okupljena pod združenom komandom NATO-a. Piše Igor Lasić

 

In memoriam Aleksandra Slađana Milošević: Negde izvan planeta

Kad se pojavila kasnih sedamdesetih i početkom osamdesetih, Slađana je odmah uspjela u tome da bude uočena, da zapanji drugačijošću. No također je po svojoj prirodi bila i muzičarka od najrjeđe sorte – ona s bezgraničnom znatiželjom i garagantuovskom gladi da se čuje što više muzike. Piše Đorđe Matić

 

Put od sedam milja

Otpočinjane pregovora za pridruživanje BiH EU-u smatra se povijesnim korakom zbog nade da će se zemlja konačno osloboditi prošlosti obilježene etničkim napetostima. No ubrzo je nastupila uobičajena realnost u kojoj se niko ni sa kim ni o čemu ne može složiti. Piše Eldin Hadžović

 

Višak rata, manjak rada

Udruženja poslodavaca u Izraelu sve glasnije pozivaju na mir radi biznisa i povratka palestinskih radnika – građevinarstvo i poljoprivreda naročito su se oslanjali na potplaćeno palestinsko stanovništvo. Manjak radnika pokušava se pokrpati i regrutiranjem po Indiji. Piše Ivana Perić

 

Pouzdane staze: Voyager

Fascinantno je da Voyager 1 i Voyager 2, lansirani prije gotovo pola stoljeća, još uvijek šalju korisne podatke – njihovi uređaji mjere plazmu i čestice koji se nalaze u međuzvjezdanom prostoru, i otkrivaju nam sastav svemira izvan Sunčevog sustava. No godine ipak čine svoje. Piše Ivan Fischer

 

Liječnik ljute mržnje

Čudesan je panoptikum motiva kojima je Šantić vezao kolajne svojih lirskih sjetvi i žetvi. Temeljito nepročitan, on donekle živi među nama posredstvom svojih uspješnica, no da bi se pravo spoznali dosezi ovoga pjesnika nužno je nujno valoriziranje ukupnosti toga stihovanoga tezaurusa. Piše Siniša Vuković

 

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Vječni dječak Sidran

Posljednji put smo se vidjeli 22. oktobra 2022. Kad sam mu se požalio da je iz Zagreba lakše stići u Rio de Janeiro nego u Sarajevo i natrag u Zagreb, rekao je: "Nije! Evo, možemo sad zovnuti Feđu Štukana, da te sutra ujutro uzme u svoj žirokopter, i za dva-tri sahata te spusti u tvoju avliju zagrebačku!" Tada još nisam znao da je vječni dječak Abdulah Sidran iz Štukanova girokoptera već gledao Bosnu odozgora

 

Intervju, Miroslav Kirin: Ključno pitanje poezije je stalna redefinicija slobode

"Pisanje poezije je neprestano rovarenje po već naučenom, da bi se od toga odmaklo, pa isto možda i negiralo. Kada se pojavi ona ključna pukotina u našem pisanju, dolazi do prosvjetljenja, kao u Cohenovom stihu: "Postoji pukotina, pukotina u svemu. Tako svjetlost ulazi", govori pjesnik i prevoditelj, dobitnik ovogodišnjeg Goranovog vijenca. Intervju vodila Branimira Lazarin

 

Sirovo i životno

O tri vrlo osobna nova čitanja američke folk tradicije piše Karlo Rafaneli

 

Tornjevi od mašte

Dinko Kreho piše uz animirani film "Dječak i čaplja" Hayaoa Miyazakija: "Dječak i čaplja" možda i nije idealna pristupna točka za otkrivanje bilo Miyazakija bilo animea uopće. No Ghiblijeva čarolija vjerojatno je dovoljno moćna, pogotovo uz logistiku velikoga platna, da raspiri i maštu gledateljstva manje vičnoga mediju ili autoru

 

TV rašetanje Borisa Rašete: Pokretač otpora

Ne znamo za Treću republiku, ali Treći je za nas i dalje prvi. Prošlog vikenda urednici su nas obradovali ciklusom filmova Jean-Pierrea Melvillea. Kao Židov postao je član pokreta otpora i poslije rata nije spominjao svoju gerilsku prošlost, ali je zato snimio "Vojsku u sjeni", koja govori o ilegalcima koji se bore protiv Hitlera i Pétaina